Vlada Republike Hrvatske predstavila je opsežne izmjene i dopune Zakona o lovstvu te četiri prateća podzakonska akta koji donose korjenite promjene u domaćem lovnom sektoru. Glavni ciljevi novog zakonskog okvira su jačanje položaja lokalnih lovačkih društava, osiguravanje dugoročne stabilnosti gospodarenja lovištima, pravedniji sustav naknade šteta te značajno povećanje prihoda za hrvatske županije.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako u Hrvatskoj trenutačno djeluje oko 730 lovačkih društava koja okupljaju približno 70 tisuća lovaca i lovkinja, zbog čega ove izmjene imaju izniman društveni i gospodarski značaj za ruralne dijelove zemlje.
Zaštita domicilnih lovaca i kraj neizvjesnosti za lokalne udruge
Jedna od najvažnijih novosti u zakonskom prijedlogu jest uvođenje prava prednosti za domicilne udruge i dosadašnje koncesionare pri dodjeli lovišta u zakup. Dosadašnji sustav, prema kojem je jedini kriterij za dobivanje lovišta bila najviša ponuđena cijena godišnje naknade, odlazi u povijest. Vlada na ovaj način želi zaštititi domaće stanovništvo koje je tradicionalno vezano uz svoj kraj.
U službenom obrazloženju navodi se kako lokalno stanovništvo okupljeno u udruge predstavlja jedini operativni jamac za brzu i kontinuiranu provedbu lovnih ovlasti na terenu. To se prvenstveno odnosi na hitne reakcije i provođenje ključnih mjera u kriznim situacijama, poput sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti kod divljači.
Zakon donosi i veliku sigurnost kroz produljenje trajanja zakupa prava lova s dosadašnjih deset na 20 godina. Prema riječima ministra Vlajčića, ovim se korakom prekida dugogodišnja pravna neizvjesnost s kojom su se suočavala lovačka društva. Dugoročni zakupi otvorit će zeleno svjetlo za ozbiljna i sustavna ulaganja u lovni turizam te modernizaciju lovnogospodarske infrastrukture.
Tri puta veći prihodi od lovozakupnina za županije
Novi zakon donosi sjajne vijesti za regionalnu samoupravu. Udio županija i Grada Zagreba u lovozakupninama povećava se na 60 posto. Prema službenim procjenama, ovaj će potez donijeti trostruko veće prihode na lokalnoj razini – s dosadašnjih 860 tisuća eura, proračunski prihodi od lovstva skočit će na približno 2.58 milijuna eura godišnje.
Ministar Vlajčić naglasio je kako će ova tri puta veća sredstva biti strogo namjenska te će se usmjeriti izravno u razvoj lovstva, unaprjeđenje infrastrukture i učinkovitu zaštitu od šteta koje divljač nanosi na lokalnim područjima.
Novi model za štete od naleta na divljač prema načelu dokazane krivnje
Dugogodišnji problem sporova oko šteta u prometu i poljoprivredi rješava se postavljanjem Zakona o lovstvu kao posebnog zakona (lex specialis) u odnosu na ostale propise. Uvodi se potpuno novi model utvrđivanja odgovornosti koji se temelji na načelu dokazane krivnje.
Prema novim pravilima, vozač vozila će snositi odgovornost za štetu ako se dokaže da je vozio protivno prometnim propisima i znakovima upozorenja. S druge strane, lovoovlaštenik će odgovarati isključivo ako je šteta na vozilu ili usjevima nastala kao izravna posljedica provođenja skupnog lova. U slučajevima kada se ne može utvrditi krivnja niti jedne strane, primjenjivat će se pravilo da svatko snosi vlastitu štetu. Ovim se modelom želi drastično smanjiti broj sudskih sporova, rasteretiti državni proračun te unijeti jasan pravni red.
Tržišna revalorizacija naknada i stroža pravila za rukovanje oružjem
Kako bi sustav ostao ekonomski održiv, zakon propisuje obveznu revalorizaciju iznosa godišnje naknade za pravo lova. Time se osigurava da cijene zakupa u svakom trenutku ostanu pravične, stabilne i usklađene s realnim tržišnim kretanjima.
Velika pozornost posvećena je i podizanju sigurnosti u lovištima. Kao obvezan preduvjet za polaganje lovačkog ispita uvodi se poseban program osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike te sigurnog rukovanja lovačkim oružjem. Ovom edukacijom želi se osigurati maksimalna sigurnost svih sudionika u lovu, ali i građana koji borave u prirodi.