Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ponovio je nakon sjednice Vlade službeno stajalište o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Osvrnuvši se na najavljenu deklaraciju Domovinskog pokreta (DP), ministar je istaknuo kako treba cijeniti svaki politički prijedlog koji jača ravnopravnost Hrvata u susjednoj državi, no u ovom trenutku još uvijek nije želio izričito potvrditi hoće li HDZ u Hrvatskom saboru podržati taj dokument.
Inicijativa Domovinskog pokreta privukla je veliku pozornost javnosti jer, prema medijskim napisima, predlaže radikalnije korake u zaštiti sunarodnjaka. Ključne točke DP-ove deklaracije odnose se na potencijalnu uspostavu posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH te provođenje revizije hrvatskog državljanstva za osobe koje žive na tom području.
Autentičnost inicijativa i suradnja s legitimnim predstavnicima
U kontekstu aktualne izborne godine, ministar vanjskih poslova naglasio je važnost osluškivanja glasa samih Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, službena zagrebačka politika mora blisko surađivati s ljudima na terenu, pazeći da sve inicijative koje dolaze iz Hrvatske budu usklađene s autentičnim željama i potrebama legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH.
Grlić Radman je jasno poručio kako Hrvatska demokratska zajednica apsolutno podupire svaki napor i politički angažman usmjeren na zaštitu prava, ravnopravnosti i jednakopravnosti Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda. Oko tog strateškog nacionalnog cilja, kako tvrdi šef diplomacije, u hrvatskom političkom prostoru postoji potpuno suglasje.
Analiza DP-ova teksta i uloga Deklaracije iz 2018. godine
Odgovarajući na novinarska pitanja o tome hoće li vladajuća većina podići ruke za DP-ov prijedlog ukoliko on uđe u saborsku proceduru, Grlić Radman je pozvao na strpljenje. Istaknuo je da će HDZ detaljno analizirati cjelokupni sadržaj dokumenta tek kada on bude službeno predložen i stavljen na stol.
Također je podsjetio javnost na već postojeću Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH koju je Hrvatski sabor usvojio 2018. godine. Taj je dokument ocijenio iznimno kvalitetnom i širokom platformom koja obuhvaća sva temeljna načela na kojima se zasniva moderna hrvatska vanjska politika. Ako se utvrdi da nova inicijativa predstavlja konstruktivnu dopunu postojećih stajališta te da stvarno pridonosi boljem statusu Hrvata, ministar ne isključuje mogućnost dogovora s koalicijskim partnerima.
Nužnost izmjene izbornog zakona u BiH
Ministar je ponovno iskoristio priliku da upozori na dugogodišnje probleme s kojima se suočava hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da Hrvati još uvijek ne uspijevaju u punoj mjeri ostvariti svoja prava zajamčena povijesnim Daytonskim sporazumom. Zbog svoje malobrojnosti u usporedbi s ostalim narodima, hrvatski su birači često izloženi preglasavanju u izbornom procesu. Službeni Zagreb stoga i dalje inzistira na hitnim izmjenama tamošnjeg izbornog zakona kako bi se trajno uklonila diskriminacija.
Dok unutar vladajuće koalicije traju konzultacije i sastanci o konačnom tekstu dokumenta, oporbene i manjinske strane izražavaju različita mišljenja. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić oštro je kritizirao inicijativu DP-a, nazvavši je neprovedivom i potencijalno štetnom za diplomatske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, zastupnik Hrvoje Zekanović tvrdi kako unutar vladajuće većine nema ozbiljnijih prijepora o ovoj temi, dok je premijer Andrej Plenković ranije cijeli potez Domovinskog pokreta opisao prvenstveno kao politički pokušaj stranke da podigne vlastitu vidljivost u javnom prostoru.