Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su privremeni, povijesni sporazum o Zakonu o kritičnim lijekovima, čiji je cilj smanjenje prekomjerne ovisnosti Unije o uvozu iz trećih zemalja. U pregovorima je ključnu ulogu imao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, koji je u ime Parlamenta obnašao funkciju izvjestitelja za ovaj zakon. Nova pravila usmjerena su na zaštitu javnog zdravlja građana kroz jačanje konkurentnosti europskog farmaceutskog sektora i osiguravanje stabilne opskrbe tržišta.
Strateški projekti i poticanje domaće proizvodnje
Dogovoreni tekst uvodi kriterije za uspostavljanje industrijskih strateških projekata unutar EU-a, što uključuje modernizaciju i povećanje proizvodnih kapaciteta. Tvrtke koje koriste financijsku potporu Unije ili nacionalnih fondova preuzimat će jasnu obvezu davanja prioriteta opskrbi tržišta EU-a. Za kritične lijekove, poput antibiotika, inzulina i cjepiva, naručitelji će moći poticati domaću proizvodnju nagrađivanjem dobavljača čije se aktivne tvari proizvode na europskom tlu.
Ravnopravan pristup lijekovima za manje države
Jedna od najvažnijih novosti za zemlje poput Hrvatske je uvođenje zajedničke javne nabave na razini EU-a, koja će se pokretati na zahtjev pet ili više država članica. Eurozastupnik Sokol ističe kako ovaj mehanizam ojačava pregovarački položaj manjih država i osigurava da njihovi građani imaju pristup najmodernijim terapijama pod istim uvjetima kao i pacijenti u većim članicama. Također, nova pravila zabranjuju nepotrebno gomilanje zaliha u velikim državama ako to uzrokuje nestašice u manjim zemljama.
Prekretnica za Europsku zdravstvenu uniju
Zakon predstavlja bitan dio odgovora na porast uvoza lijekova, koji je u posljednjem desetljeću skočio za 88 posto. Prema riječima predsjednika Odbora za javno zdravstvo Adama Jarubasa, ova uredba označava prekretnicu za Europsku zdravstvenu uniju i pruža snažnu potporu reindustrijalizaciji Europe. Kako bi nova pravila stupila na snagu, privremeni sporazum moraju službeno odobriti i Europski parlament i Vijeće.
