U nedavnom gostovanju u emisiji “A sada Vlada”, ministrica zdravstva Irena Hrstić detaljno je analizirala ključne reformske mjere i izazove s kojima se suočava hrvatski zdravstveni sektor. Ministrica je naglasila kako će 2026. godina biti obilježena konkretnim rezultatima, s posebnim fokusom na osnaživanje uloge medicinskih sestara, sveobuhvatnu digitalizaciju sustava te strožu regulaciju rada između javnog i privatnog sektora.
Reforma sestrinstva i poboljšanje radnih uvjeta
Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, ministrica je odgovorila na apele struke o krizi u sestrinstvu potvrdom da su izmjene Zakona o sestrinstvu već u pripremi te su dio plana zakonodavnih aktivnosti za tekuću godinu. Fokus Ministarstva usmjeren je na poboljšanje materijalnih prava i uvjeta rada, što se rješava kroz kontinuirano gransko kolektivno pregovaranje. Hrstić je istaknula pozitivan trend u strukturi zaposlenih, napomenuvši da je broj magistri sestrinstva porastao za 70 posto, dok je broj prvostupnica veći za 27 posto, što izravno podiže kvalitetu skrbi. Posebno je značajan zabilježen trend povratka medicinskih sestara iz inozemstva, što se djelomično pripisuje upravo povećanju materijalnih prava u domaćem sustavu.
Digitalizacija kao alat za transparentnost
Digitalna transformacija sustava prepoznata je kao ključni mehanizam za smanjenje lista čekanja i bolju organizaciju rada u zdravstvenim ustanovama. Ministrica je objasnila da digitalizacija putem sustava CEZIH omogućuje dostupnost nalaza i pacijentima i liječnicima, neovisno o tome jesu li pretrage obavljene u javnim ili privatnim ustanovama. Ovime se značajno smanjuje administrativno opterećenje i potreba za nepotrebnim odlascima liječniku, dok se istovremeno postiže veća kontrola troškova i transparentnost cijelog procesa liječenja.
Regulacija dvojnog rada liječnika
Jedna od važnijih reformskih točaka odnosi se na ujednačavanje prakse dopunskog rada liječnika u bolnicama. Ministrica je pojasnila da nove upute nisu represivna mjera, već alat koji ravnateljima omogućuje da sustav učine jasnijim i da lakše prate dinamiku rada između javnog i privatnog angažmana. Iako same upute neće trenutačno eliminirati liste čekanja, one su nužan temelj za uvođenje vremensko-kadrovskih normativa koji će osigurat bolju dostupnost usluga svim građanima.
Spremnost sustava na javnozdravstvene prijetnje
Na kraju svog obraćanja, ministrica Hrstić osvrnula se na aktualnu situaciju s hantavirusom, poručivši građanima da razloga za zabrinutost nema jer je zdravstveni rizik trenutačno nizak. Hrvatski zdravstveni sustav u stalnoj je komunikaciji s europskim institucijama i epidemiološkim službama, uključujući stručnjake iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Ministrica je zaključila kako je sustav potpuno spreman za brzu aktivaciju i odgovor u slučaju bilo kakve promjene epidemiološke situacije, pozvavši javnost na povjerenje u nadležne službe.
