U sklopu najavljenih reformi u pravosudnom sustavu, Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti obvezan uvjet za imenovanja na pravosudne dužnosti. Cilj ove odluke je ubrzavanje ulaska mlađih kadrova u sustav, izjavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, naglasivši kako je ovom sektoru hitno potrebna „mlada, svježa krv“.
Obrazlažući promjene u Hrvatskom saboru, ministar Habijan je istaknuo kako je dosadašnji način selekcije postao suvišan jer je polaganje završnog ispita u Državnoj školi sadržajno gotovo identično onome što kandidati već prođu na Pravnom fakultetu i tijekom polaganja samog pravosudnog ispita. Glavni motiv za izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom vijeću (DSV) i Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) krije se u prilično zabrinjavajućoj dobnoj statistici domaćih sudaca i zamjenika državnih odvjetnika.
Usporedni podaci pokazuju dramatičan trend starenja kadra u proteklom desetljeću. Naime, 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 405 pravosudnih dužnosnika starih između 30 i 40 godina, dok ih je danas tek 168. Istovremeno, broj onih u dobnoj skupini od 60 do 70 godina skočio je s 339 na čak 701. Ako se promatraju isključivo suci, broj onih mlađih od 40 godina pao je s 253 na 105, dok je broj starijih sudaca (između 60 i 70 godina) s 279 narastao na 572. Upravo zbog toga, novi kriteriji za imenovanje sudaca prvostupanjskih sudova temeljit će se na uspjehu na pravosudnom ispitu, ocjeni rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima te uspjehu na pisanoj radnji pred DSV-om. Uz to, usklađujući se s preporukama za pristupanje OECD-u, uvodi se pravilo prema kojem će se bitnim promjenama u imovini sudaca i njihovih obitelji smatrati svaka promjena vrijednosti veća od 13 tisuća eura.
Predložene izmjene zakona naišle su na oštre kritike oporbe, a Klub SDP-a već je najavio da ih neće podržati. Zastupnica Sanja Bježančević upozorila je kako se ukidanjem Državne škole gasi jedini centralni mehanizam standardizacije i zajedničke edukacije kandidata. Prema njezinom mišljenju, kontrola kvalitete ovime se s objektivnih kriterija premješta na intervjue, mišljenja i diskrecijske, odnosno subjektivne procjene vijeća.
S druge strane, HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar podsjetio je kako je Državna škola prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju bila optimalno rješenje za jačanje transparentnosti, no s vremenskim odmakom postalo je jasno da ona usporava popunjavanje slobodnih mjesta i dolazak mladih stručnjaka. Mažar je zaključio kako će novi zakonski okvir donijeti prijeko potrebnu protočnost i nužno osvježenje dobne strukture unutar hrvatskog pravosuđa.
