Na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je suđenje u jednoj od najzvučnijih korupcijskih afera novije hrvatske povijesti, kolokvijalno nazvanoj „Po babi i po stričevima”. U središtu postupka nalazi se bivši ministar Darko Horvat, prvi ministar uhićen tijekom obnašanja mandata, kojega se tereti za nezakonitu dodjelu državnih potpora. Uz njega, optužnica obuhvaća i bivše ministre Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, čime ovaj proces predstavlja presedan u hrvatskom pravosuđu i postavlja nove standarde političke odgovornosti.
Kontradiktorna svjedočenja i upozorenja sutkinje
Posljednje ročište obilježilo je svjedočenje vlasnika klesarskog obrta Željka Kovača, čiji je iskaz izazvao oštru reakciju sutkinje Ane Kovačević. Kovač je, naime, drastično izmijenio svoj raniji iskaz o odnosu s Darkom Horvatom. Dok je ranije tvrdio kako se s bivšim ministrom poznaje više od 20 godina te da se povremeno čuju i druže, pred sudom je izjavio kako ga poznaje tek „iz viđenja”. Sutkinja je upozorila na ozbiljnu nepodudarnost ovih tvrdnji, nakon čega je svjedok naveo kako je Horvata vidio svega nekoliko puta na javnim događanjima u Orehovici i Prelogu. S druge strane, bivši djelatnik Ministarstva Adriano Šafran potvrdio je sudjelovanje u izradi natječaja, ali je zanijekao saznanja o isplatama subjektima koji nisu zadovoljavali formalne uvjete.
Struktura optužnice kroz prizmu potpora i zapošljavanja
Uskokova optužnica dijeli se na dva glavna kraka koji razotkrivaju modus operandi pogodovanja unutar državnih institucija. Prvi krak odnosi se na državne potpore gdje se Horvat, Tolušić i Milošević terete da su 2018. godine, uz pomoć tadašnje pomoćnice Ane Mandac, nezakonito dodijelili 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava subjektima koji na to nisu imali pravo. To je uključivalo i potpore namijenjene područjima naseljenim nacionalnim manjinama čime je nanesena izravna šteta državnom proračunu. Drugi krak obuhvaća nezakonita zapošljavanja za koja je optužen bivši ministar rada Josip Aladrović. Njega se tereti da je kao ravnatelj HZMO-a pogodovao određenim kandidatima dostavljajući im unaprijed testne zadatke, dok je gradonačelnik Županje Damir Juzbašić navodno posredovao pri tim radnjama.
Nagodbe i razdvajanje postupaka kao ključ istrage
Važan trenutak u ovom složenom procesu dogodio se krajem 2022. godine kada je Ana Mandac, ključna figura i Horvatova desna ruka, priznala krivnju i nagodila se s tužiteljstvom. Osuđena je na rad za opće dobro, a njezin iskaz poslužio je kao temelj za daljnje razvijanje istrage protiv bivših članova Vlade. Darko Horvat je jedini od optuženika proveo vrijeme u istražnom zatvoru, dok su Aladrović i Milošević još neko vrijeme nakon pokretanja istrage ostali na svojim funkcijama. Takav razvoj događaja izazvao je u to vrijeme brojne polemike u javnosti i među oporbenim redovima, stavljajući pod povećalo etičke standarde izvršne vlasti.
Pravosudni epilog i značaj procesa u 2026. godini
Nastavak suđenja u 2026. godini pokazuje odlučnost pravosuđa u rješavanju korupcijskih afera na najvišim razinama vlasti. Ovaj postupak ne samo da testira neovisnost sudstva, već i šalje jasnu poruku o odgovornosti za raspolaganje javnim novcem i nultu toleranciju na nepotizam. S obzirom na broj optuženih visokih dužnosnika i iznimnu složenost dokaznog postupka, očekuje se da će daljnja svjedočenja bivših suradnika dodatno rasvijetliti mrežu utjecaja i pogodovanja koja je godinama bila prisutna u resorima gospodarstva i rada. Epilog ovog slučaja bit će presudan za buduću percepciju pravednosti i transparentnosti u hrvatskom društvu.
