Konferencija CUC2026: AI bez iluzija, održana u Rovinju od 15. do 17. travnja, okupila je oko tisuću učitelja, nastavnika i znanstvenika s jednim ciljem: demistifikacijom tehnologije koja nepovratno mijenja školstvo. Središnja tema ovogodišnjeg okupljanja bila je odgovorna primjena umjetne inteligencije u obrazovanju, uz naglasak na to da njezino ignoriranje više nije opcija. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je kako umjetna inteligencija više ne pripada isključivo tehnološkom sektoru ili znanstvenoj fantastici, već je postala svakodnevni alat u učionicama, domovima učenika i pripremama za nastavu.
Hrvatska je odlučila preuzeti aktivnu ulogu u ovoj transformaciji kroz strateški projekt pod nazivom BrAIn, čija vrijednost iznosi gotovo šesnaest milijuna eura. Ovom inicijativom Ministarstvo nastoji integrirati AI alate u škole na način koji je istovremeno kreativan i siguran, sprječavajući da domaći sustav postane tek pasivni konzument stranih tehnologija. Kroz projekt se stvara okvir za školu budućnosti u kojoj će nastavnici moći iskoristiti prednosti tehnologije za personalizirano učenje, dok će se istovremeno štititi privatnost i poticati razvoj kritičkog mišljenja kod učenika.
Digitalne svjedodžbe i priprema za tržište rada
Osim same tehnologije u nastavi, konferencija je poslužila kao platforma za najavu velikih administrativnih promjena, poput uvođenja digitalnih svjedodžbi. Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz pojasnio je da će prvi maturanti svoje digitalne isprave moći unijeti u sustav već krajem svibnja 2026. godine. Iako će se tiskane svjedodžbe i dalje izdavati, digitalna verzija imat će potpuno jednaku pravnu valjanost, što značajno ubrzava procese prijava na fakultete i tržište rada. Ova digitalizacija administracije samo je dio šireg plana digitalne transformacije školstva kojom se želi smanjiti birokratsko opterećenje i povećati učinkovitost sustava.
Važan dio rasprave bio je posvećen i usklađivanju obrazovanja s potrebama modernog tržišta, na kojem poslodavci sve češće traže radnike s naprednim digitalnim vještinama. Predstavljene su i smjernice za odgovornu primjenu tehnologije, s posebnim naglaskom na sprječavanje elektroničkog nasilja i zaštitu učenika u digitalnom okruženju. S obzirom na to da su ulaganja u razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka Europske unije, ovakvi su stručni skupovi i projekti poput BrAIn-a ključni za hvatanje koraka s globalnim trendovima i osiguravanje konkurentnosti novih generacija na tržištu rada.
