U prostorijama Graditeljske škole Čakovec nedavno je održano inspirativno predavanje pod nazivom “Kako nastaje 3D print: tehnologija i primjena”, koje je okupilo brojne učenike zainteresirane za najnovija postignuća u svijetu tehnologije. Ovu edukativnu aktivnost organizirao je Međimurski informatički klub u sklopu hvaljenog projekta STEM Centar 4.0, koji se provodi uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Predavač Denis Vidović učenicima je kronološki prikazao razvoj ove grane industrije, počevši od njezinih ranih početaka osamdesetih godina prošlog stoljeća pa sve do današnje ere u kojoj su profesionalni 3D pisači postali neizostavan alat u gotovo svim granama ljudskog djelovanja.
Tijekom izlaganja poseban je naglasak stavljen na to kako je tehnologija 3D ispisa napredovala od sporih industrijskih prototipova do iznimno brzih i preciznih strojeva koji danas koriste napredne materijale poput metala i specijalnih kompozita. Učenici su imali priliku saznati više o tome kamo idu najnoviji trendovi, pri čemu se posebno ističe bioprintanje, koje u medicini otvara neslućene mogućnosti za budućnost transplantacije organa. Razgovor o smjeru razvoja tehnologije potaknuo je mlade na razmišljanje o inovacijama koje će oblikovati njihovu buduću profesionalnu karijeru u modernom digitalnom okruženju.
Različite metode ispisa i proces digitalne pripreme
Razumijevanje aditivne proizvodnje zahtijeva poznavanje različitih metoda rada, od kojih je najrašireniji FDM postupak, poznat po korištenju plastičnih filamenata, što ga čini najpristupačnijim za širu uporabu. Uz njega, predavač je detaljno objasnio industrijski popularnu SLS metodu, koja koristi lasere za spajanje praškastih materijala, te visokopreciznu SLA stereolitografiju, koja modele oblikuje uz pomoć UV zraka i tekuće fotopolimerne smole. Upravo ta raznolikost metoda omogućuje da se 3D modeliranje primjenjuje u raznolikim područjima, od dentalne medicine i preciznog strojarstva pa sve do kreativne industrije i arhitekture.
Cijeli proces od ideje do gotovog fizičkog objekta zahtijeva preciznu digitalnu pripremu, koja uključuje rad u specijaliziranim softverima, optimizaciju geometrije te postavljanje potpornih struktura. Ključni trenutak u pripremi je takozvani slicing proces, kojim se digitalni model reže na tanke slojeve kako bi pisač dobio jasan program za rad. Praktični primjeri gotovih ispisa koje su učenici mogli istražiti pokazali su koliko je ulaganje u STEM kompetencije važno za razvoj kreativnog razmišljanja. Međimurski informatički klub nastavit će s provođenjem ovakvih edukacija jer one mladima otvaraju vrata prema zanimanjima budućnosti i pružaju im vještine nužne za uspjeh na globalnom tržištu rada.
