Svjetski dan Roma u Međimurskoj županiji obilježen je 8. travnja 2026. godine kroz bogat kulturni program koji je ispunio dvoranu Centra za kulturu Čakovec emocijama i ponosom. Ova centralna priredba okupila je brojne uzvanike i izvođače kako bi odali počast povijesti, jeziku i identitetu naroda koji je neodvojiv dio međimurskog kraja. Svečanost je započela svečanim tonovima hrvatske himne “Lijepa naša domovino”, nakon čega je uslijedila romska himna “Đelem, Đelem” u dirljivoj izvedbi Slađan benda.
Povijesni značaj i simbolika romskog identiteta
Obilježavanje ovog datuma važno je podsjećanje na prvi Svjetski kongres Roma održan 1971. godine u Londonu, koji predstavlja jedan od najvažnijih događaja u povijesti ovog naroda. Upravo su tada utemeljeni ključni simboli poput romske zastave čija zelena boja simbolizira zemlju, plava nebo, dok crveni kotač u sredini označava putovanja i migracije. Na tom povijesnom susretu službeno je prihvaćen naziv Rom, što znači čovjek, te je proglašen službeni romski jezik. Romi su ove prostore počeli naseljavati još u 14. stoljeću, a u Hrvatskoj se prvi put spominju u Dubrovniku 1362. godine te kasnije u Zagrebu, čime su kroz stoljeća postali trajno utkani u nacionalno društveno tkivo.
Vizija ravnopravnosti i uloga mladih
Svečanost su uveličali svojim obraćanjima brojni dužnosnici koji su istaknuli važnost suživota i očuvanja manjinskih prava. Prisutnima se obratio Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije te uputio oštru i jasnu poruku, naglasivši kako ovaj dan ne smije služiti isključivo za slavlje dok zajednica i dalje živi u uvjetima socijalne isključenosti. Oršuš je istaknuo kako Romi ne trebaju simbolična rješenja ni projekte koji služe samo za arhivu, već konkretne promjene na terenu. Njegov je zahtjev usmjeren na rješavanje temeljnih životnih pitanja – od izgradnje infrastrukture i legalizacije objekata do osiguravanja uvjeta za dostojanstven život u naseljima. Poručio je kako Vijeće predano radi, ali da su za stvarne pomake nužni brži i konkretniji odgovori nadležnih institucija.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini otvoreno je progovorila o sporosti promjena i realnosti života u izolaciji. Istaknula je kako je gradska uprava spremna graditi vrtiće, škole i infrastrukturu, ali je istovremeno naglasila i nužnost odgovornosti same zajednice. Naglasila je da integracija nije jednosmjerna ulica: škole i vrtići imaju smisla samo ako roditelji u njih šalju djecu, a moderna infrastruktura zahtijeva redovito održavanje i plaćanje usluga. Poruka gradonačelnice bila je jasna – bez prihvaćanja obveza nema istinskog napretka niti pune ravnopravnosti.
Međimurski župan Matija Posavec u svom se govoru oslonio na brojke koje, unatoč određenim pomacima, i dalje izazivaju zabrinutost. Izvijestio je kako u Međimurju osnovnu školu pohađa 2051 romsko dijete, ali je upozorio na podatak da je 180 učenika prošle godine ponavljalo razred, dok ih je 45 potpuno odustalo od školovanja. Naglasio je da je u srednjim školama trenutno svega 296 romskih učenika, što su pokazatelji koji moraju biti bolji. Župan je zaključio kako je ključ svega u predškolskom odgoju i radu s djecom od najranije dobi, jer se upravo u tom razdoblju stvaraju temelji za prekidanje začaranog kruga siromaštva i osiguravanje kvalitetnijeg života budućih generacija.
Elvis Kralj: Povijesno naslijeđe i neprihvatljivi uvjeti u 21. stoljeću
Elvis Kralj, zamjenik župana Međimurske županije iz reda pripadnika romske nacionalne manjine. Istaknuo je kako je ovaj dan prilika za naglašavanje važnosti očuvanja identiteta i tradicije, ali i podsjetnik na potrebu za izgradnjom društva jednakih mogućnosti, potpuno oslobođenog stereotipa i predrasuda. Iako je svjestan izazova u sektorima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravstva, naglasio je vidljiv napredak ostvaren suradnjom s lokalnim i regionalnim institucijama. Njegov rad ostaje usmjeren na jačanje suradnje i poboljšanje životnih uvjeta, uz poseban fokus na obrazovanje i uključivanje mladih koji su temelj dugoročnog razvoja cijele zajednice. Fokus je stavio na sadašnjost, prozvavši neprihvatljivim da u 21. stoljeću još uvijek postoje naselja bez vode, struje i kanalizacije.
Kulturno-umjetnički program kao zrcalo duše
Najveći dio večeri bio je posvećen kreativnosti djece i mladih iz međimurskih osnovnih škola pod vodstvom njihovih mentora. Pozornicom su dominirali glazbeni nastupi i plesne točke koje su varirale od tradicionalnih pjesama poput “Siromašan je život Bajaša” do veselih narodnih napjeva.
Učenici iz Macinca, Kuršanca, Orehovice, Domašinca i drugih mjesta pokazali su zavidno umijeće u recitacijama i scenskim nastupima na romskom i hrvatskom jeziku. Večer je kulminirala energičnim nastupima romskih društava Djag i Darda, čiji su plesovi iz Baranje i Balkana uz pratnju prepoznatljivih ritmova zatvorili manifestaciju u duhu zajedništva i međusobnog poštovanja.
