Danas je 1. travnja, dan kada su diljem svijeta dopuštene bezopasne smicalice, lažne novosti i duhovite podvale. Iako ga obilježavamo stoljećima, točno porijeklo “dana ludih” i danas ostaje misterij koji prati nekoliko fascinantnih teorija.
Običaj zbijanja prvoaprilskih šala duboko je ukorijenjen u većini europskih zemalja još od 16. stoljeća. Njegov glavni cilj je jednostavan: dovesti prijatelje, članove obitelji ili kolege u smiješan položaj i nakon uspjele varke uzviknuti poznato “travanj-li-li!”.
Od promjene kalendara do smjene godišnjih doba
Povjesničari nude različita objašnjenja za nastanak ovog običaja:
-
Kalendarska reforma: Jedna od najpopularnijih teorija vezana je uz uvođenje Gregorijanskog kalendara. Kada se Nova godina pomaknula s kraja ožujka na 1. siječnja, oni koji su nastavili slaviti po starom običaju bili su ismijavani i nazivani “travanjskim ludašima”.
-
Priroda i bogovi: Drugi vjeruju da su šale povezane sa smjenom godišnjih doba i prevrtljivim travanjskim vremenom koje nas često “prevari” naglim promjenama sunca i kiše.
Šala koja je prevarila i najveće svjetske medije
Jedna od najzabavnijih anegdota vezana uz porijeklo ovog dana dogodila se 1983. godine. Profesor povijesti s Boston Universityja, Joseph Boskin, ispričao je novinarima Associated Pressa (AP) priču o caru Konstantinu i dvorskoj ludi Kugelu koji je postao “kralj na jedan dan” i proglasio dan apsurda.
Priča je zvučala toliko uvjerljivo da su je prenijele brojne svjetske novine, no postojala je jedna “kvaka”: Boskin je cijelu priču izmislio. Trebalo je proći nekoliko tjedana da AP shvati kako su i sami postali žrtve vrsne prvoapriske šale.
Dan neozbiljnosti kao univerzalni običaj
Bez obzira na to je li korijen u antičkom Rimu, srednjovjekovnoj Francuskoj ili u mašti modernih profesora, činjenica je da gotovo svaka kultura ima potrebu barem jedan dan u godini posvetiti neozbiljnosti. Stoga, danas budite na oprezu – provjeravajte informacije i ne vjerujte baš svemu što čujete, barem do sutra!
