Danas, u utorak 31. ožujka 2026., obilježava se 35. obljetnica redarstvene akcije Plitvice, povijesnog događaja koji je u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda ostao zapamćen kao „Krvavi Uskrs“. Tog sudbonosnog dana 1991. godine, u obrani ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, poginuo je 22-godišnji policajac Josip Jović, postavši prva žrtva Domovinskog rata. General zbora Josip Lucić, tadašnji zapovjednik koji je vodio akciju, ističe kako je ovaj događaj bio ključni „upaljač“ koji je probudio nacionalni ponos i uvjerenje da se Hrvatska može suprotstaviti velikosrpskoj agresiji.
Kronologija pobune: Od balvan-revolucije do okupacije Nacionalnog parka
Sukob na Plitvicama bio je kulminacija višemjesečnih napetosti. Srpski ekstremisti su, nakon tzv. balvan-revolucije, pokušali nasilno pripojiti Nacionalni park samoproglašenoj paradržavi SAO Krajini. Krajem ožujka 1991. godine, naoružani pobunjenici upali su u upravnu zgradu parka, protjerali nesrpske djelatnike i blokirali glavnu prometnicu prema Dalmaciji. Motiv je bio i ekonomske prirode – očekivali su da će prihodi od turizma financirati njihovu pobunu. Na takav izravan napad na državni suverenitet, predsjednik dr. Franjo Tuđman odgovorio je zapovijedi o slanju specijalnih postrojbi MUP-a.
Noćna zasjeda u magli i neeksplodirana mina u autobusu
Akcija je započela u teškim vremenskim uvjetima, po gustoj magli i visokom snijegu. Pripadnici ATJ Lučko i Jedinice za posebne namjene Rakitje („Tigrovi“) krenuli su prema jezerima, ali su upali u žestoku zasjedu kod barikada od srušenih stabala. General Lucić prisjeća se dramatičnog trenutka kada je u prvi autobus uletjela tromblonska mina:
„Da je došlo do eksplozije, zasigurno bi stradalo nekoliko desetaka pripadnika jedinice. Srećom, osigurač nije bio izvučen. To jasno govori da su pobunjenici bili odlučni masakrirati hrvatsku policiju.“
Nakon probijanja zasjede, hrvatske snage su oko 8 sati ujutro ovladale područjem oko hotela Plitvice, prisilivši teroriste na bijeg prema Korenici.
Pogibija Josipa Jovića i uhićenje ratnih zločinaca
Iako je akcija bila profesionalno izvedena, cijena je bila visoka. Devet specijalaca je ranjeno, a Josip Jović je smrtno stradao unatoč nošenju zaštitne pancirke. Uspomena na njega danas se čuva u Memorijalnom centru u Aržanu, otvorenom 2023. godine. Tijekom čišćenja terena uhićeno je 29 pobunjenika, među kojima su bili i Goran Hadžić te Borivoje Savić. Hadžić, koji je kasnije postao jedan od ključnih lidera pobune, pušten je iz pritvora, da bi kasnije bio osuđen za teške ratne zločine pred međunarodnim i domaćim sudovima.
Napetost s JNA i uspostava policijske postaje
Posebno kritičan trenutak dogodio se nakon same akcije, kada je JNA s oklopnim postrojbama i oko 10.000 vojnika opkolila hrvatske snage. Cijevi tenkova bile su uperene izravno u specijalce MUP-a, no zahvaljujući hladnokrvnosti hrvatskih zapovjednika i profesionalno izvršenom zadatku, do izravnog sukoba s vojskom tada nije došlo. Uspostavljena je Policijska postaja Plitvička jezera, čime je država jasno poručila da neće uzmaknuti pred terorizmom, označivši tako početak dugog i teškog puta prema konačnoj slobodi u operaciji Oluja.
