Veljko Kajtazi: “Romsko običajno pravo nije samo prošlost, to je temelj našeg identiteta”

Vijesti, Vijesti iz zemlje

Objavljeno: 24.03.2026 21:52

Autor: Ana-Marija Cmrečnjak /Radio105/Foto:Marko Rapić

U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti danas je otvorena II. međunarodna konferencija “Romsko običajno pravo”, događaj koji bi mogao trajno promijeniti status romske tradicije na svjetskoj razini. Glavna vijest skupa je pokretanje inicijative da se romsko običajno pravo, poznato kao Romanipen ili sustav Kriss, uvrsti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

24. ožujka – Svjetski dan romskog običajnog prava

Konferencija dolazi točno godinu dana nakon usvajanja povijesne Zagrebačke rezolucije. Podsjetimo, Hrvatski sabor je u rujnu prošle godine podržao međunarodnu inicijativu da se upravo današnji datum, 24. ožujka, proglasi Svjetskim danom romskog običajnog prava.

Organizatori skupa – saborski zastupnik Veljko Kajtazi, Pravni fakultet u Zagrebu i Savez Roma u RH “Kali Sara” – istaknuli su kako je Hrvatska postala predvodnik u institucionalnom priznavanju ovog tisućljetnog sustava.

Sustav koji je očuvao zajednicu bez države

Zastupnik Veljko Kajtazi naglasio je da romsko običajno pravo nije samo arhaični skup pravila, već vitalni dio identiteta zajednice koja kroz povijest nije imala vlastitu državu niti službene institucije.

  • Što uređuje Kriss? Imovinske odnose, obiteljske i bračne sporove te rješavanje sukoba unutar zajednice.

  • Snaga norme: Kajtazi je istaknuo da snaga ovih pravila ne proizlazi iz zapisa, već iz njihove stalne primjene i prihvaćanja u zajednici kao javnog dobra.

Ipak, upozoreno je i na izazove modernizacije koji slabe ove prakse, zbog čega je uvrštavanje na UNESCO-ov popis ključno za njihovo očuvanje.

“Živa baština” i ljudska prava

Znanstveni doprinos konferenciji dao je Mario Krešić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je pojasnio da je romsko običajno pravo “živa baština” koja se stalno obnavlja. Priznavanje takve baštine, prema njegovim riječima, duboko je povezano s identitetom i pitanjem ljudskih prava.

Sudionici i nastavak programa: Svečanom otvorenju prisustvovali su visoki uzvanici, uključujući saborskog zastupnika Nikolu Mažara, zamjenika predsjednika Ustavnog suda Matu Arlovića te brojne stručnjake iz pravne i znanstvene zajednice.

Konferencija se nastavlja stručnim predavanjima tijekom sutrašnjeg dana, a veliki finale predviđen je za 26. ožujka, kada će u Hrvatskom saboru biti pročitani službeni zaključci skupa.