Posljednji vikend u ožujku donosi nam tradicionalno pomicanje kazaljki. U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine, u 2:00 sata ujutro kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. Ovim činom službeno završava zimsko (standardno) računanje vremena, a započinje srednjoeuropsko ljetno vrijeme (SELV). Iako to znači jedan sat kraći san te noći, prelazak na ljetno vrijeme donosi nam duže dane i više prirodnog svjetla u večernjim satima.
Savjeti stručnjaka za bezbolnu prilagodbu organizma
Promjena ritma spavanja kod mnogih može izazvati svojevrsni “jet lag”. Stručnjaci za poremećaje spavanja stoga savjetuju postupnu pripremu tijela nekoliko dana ranije. Preporučuje se odlazak na spavanje i buđenje 10 do 15 minuta ranije svakog dana uoči promjene. Također, izlaganje dnevnoj svjetlosti i boravak na svježem zraku pomažu unutarnjem satu da se brže sinkronizira s novim vremenom. Za kvalitetan odmor važno je osigurati optimalne uvjete u spavaćoj sobi – prostorija treba biti hladnija, zamračena i lišena elektroničkih uređaja koji emitiraju plavu svjetlost.
Povijesni kontekst i razlozi uvođenja promjene
Ideja o boljem iskorištavanju dnevnog svjetla stara je stoljećima, a prvi ju je javno zagovarao Benjamin Franklin još 1784. godine. Ipak, ljetno računanje vremena u Europi je ozbiljnije uvedeno tek tijekom Prvog svjetskog rata radi uštede energije. Trenutačni sustav, koji se primjenjuje u većini europskih zemalja, standardiziran je 1996. godine. Iako je prvotni cilj bio smanjenje potrošnje energenata za rasvjetu, suvremene studije pokazuju da su uštede minimalne jer se u proljetnim jutrima troši više energije na grijanje, dok se navečer štedi na struji.
Utjecaj na zdravlje i prometni sustav
Statistike pokazuju da oko 32 posto ljudi osjeća fizičke ili psihičke poteškoće nakon pomicanja sata, pri čemu su žene statistički nešto podložnije tim promjenama. Najčešći simptomi su umor, smanjena koncentracija, razdražljivost i poteškoće s usnivanjem. Umjesto posezanja za lijekovima, preporučuju se prirodne metode poput biljnih čajeva ili toplih kupki. Što se tiče prometa, željeznički sustavi poput Deutsche Bahna ili HŽ-a rutinski provode promjenu, no putnici na jutarnjim linijama trebaju očekivati da će vlakovi stizati “sat vremena kasnije” prema novom vremenu.
Budućnost pomicanja sata u Europskoj uniji
Iako se godinama raspravlja o ukidanju polugodišnjeg pomicanja kazaljki, države članice Europske unije još uvijek nisu postigle konačan dogovor. Glavna prepreka je usuglašavanje oko toga hoće li se trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Bez zajedničkog dogovora prijeti opasnost od “vremenskog kaosa” u kojem bi susjedne zemlje bile u različitim vremenskim zonama, što bi zakompliciralo trgovinu i promet. Do tada, pametni telefoni i računala automatski će odraditi tehnički dio posla, dok ćemo mi svoje biološke satove morati prilagoditi sami.
