Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Hrvatska munjevitom reakcijom zaštitila građane od tržišnih šokova uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku, dok se kroz novi zakonski okvir otvaraju vrata za male modularne reaktore i jačanje energetske neovisnosti.
Hrvatska vlada ponovno je intervenirala na tržištu naftnih derivata, spriječivši dramatičan udar na budžete građana. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, bez Vladinih mjera cijena dizela danas bi iznosila 1,72 eura, dok je zahvaljujući intervenciji zadržana na 1,55 eura.
Munjevita reakcija na globalne potrese
Premijer je naglasio kako je rast cijena nafte izravna posljedica vanjskih faktora, prvenstveno eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Ipak, istaknuo je kako se Hrvatska s tim izazovima nosi izrazito dobro.
„Bili smo među prvim vladama koja je posegnula za intervencijom značajno limitirajući cijene. To smo uradili vrlo odvažno, hrabro i brzo. Na braniku smo građana i gospodarstva“, poručio je Plenković, dodajući kako su ga i kolege iz Europske unije pitali za „recept“ po kojem Hrvatska tako učinkovito reagira.
Premijer očekuje smirivanje situacije na tržištu ako sukobi ne potraju predugo, čemu su pridonijele i izjave o završetku rata iz SAD-a te odluka država G7 o otpuštanju naftnih rezervi.
Nuklearna energija kao stup neovisnosti
Dok se kratkoročno bavi cijenama goriva, Vlada dugoročni spas vidi u nuklearnoj energiji. Plenković je pojasnio poruke sa summita u Parizu, istaknuvši kako je cilj zamijeniti uvozno fosilno gorivo najjeftinijom i najsigurnijom strujom bez ugljičnog otiska.
Ključne točke nove energetske strategije:
-
Mali modularni reaktori: Novi prijedlog zakona stvara podlogu za izgradnju modernih reaktora koji se grade brže i jamče stabilnu opskrbu.
-
NE Krško: Iskustva su izrazito pozitivna, a Hrvatska je načelno spremna pratiti Sloveniju u izgradnji drugog bloka po modelu 50:50.
-
Financiranje: Potrebno je angažirati europske institucije za posebne kreditne linije namijenjene nuklearnim projektima.
Stabilnost do 2063. godine?
Premijer je podsjetio da je životni vijek nuklearke Krško trenutno procijenjen do 2043. godine, no stručnjaci sugeriraju da bi se, uz pravilno održavanje, on mogao produljiti čak do 2063. godine.
„Imamo riješenu opskrbu – od LNG terminala i plinovoda do nuklearne energije i hidroelektrana. Sada je važno postići široki društveni konsenzus o malim modularnim reaktorima kao važnoj sastavnici našeg energetskog mozaika“, zaključio je predsjednik Vlade.
