Zastupnici u Europskom parlamentu upozorili su na alarmantne podatke o rodnom jazu u primanjima u Europskoj uniji, gdje žene u prosjeku zarađuju 12 posto manje od muškaraca, dok je jaz kod mirovina još izraženiji i doseže 25 posto. Rasprava na plenarnoj sjednici u Strasbourgu naglasila je da cvijeće i pokloni nisu zamjena za istinsku jednakost, a problem se identificira prvenstveno u činjenici da su žene i dalje primorane prekidati karijere zbog skrbi o djeci i starijima.
Statistike pokazuju da čak 28 posto žena u EU radi na pola radnog vremena kako bi se brinule za obitelj, dok je takav slučaj zabilježen kod svega 7,7 posto muškaraca. Ovakvi prekidi u radnom vijeku dovode do većeg rizika od siromaštva u trećoj životnoj dobi, zbog čega izvješće autorica Irine Joveve i Miroslave Nykiel poziva na hitne mjere, poput jačanja javne skrbi za djecu i starije te priznavanja neplaćenog rada pri formiranju mirovinskih prava. Europska komisija kao odgovor ističe Strategiju za ravnopravnost spolova 2026.-2030., dok se kao ključni instrument za suzbijanje nejednakosti ističe Direktiva o transparentnosti plaća, koju države članice moraju implementirati do sredine ove godine.
Rasprava je potaknula oštru polemiku i među hrvatskim eurozastupnicima. Gordan Bosanac iz redova Zelenih naglasio je da Hrvatska ima najsiromašnije umirovljenike u EU, pri čemu su žene posebno pogođene zbog dugogodišnjih nejednakosti koje se prelijevaju u mirovine. Marko Vešligaj (S&D) istaknuo je da u Hrvatskoj žene zarađuju 13 posto manje od muškaraca, a mirovinski jaz iznosi preko 23 posto, nazvavši to neuspjehom sustava. S druge strane, Sunčana Glavak (HDZ/EPP) osporila je te statistike, navodeći znatno niži jaz u plaćama od 6,6 posto te naglasila važnost stvaranja prilika za napredovanje žena i njihovu ekonomsku sigurnost.
Svi sudionici rasprave složili su se kako rodna ravnopravnost nije samo pitanje ženskih prava, već i ključni pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti cijele Unije. Izvješće Parlamenta, za koje se očekuje potvrda, zagovara uvođenje preciznijih alata za procjenu vrijednosti rada, transparentne sustave nagrađivanja te sustavno usklađivanje poslovnog i privatnog života kako bi se osigurala dugoročna ekonomska održivost i pravednost za sve građane.
