Nakon zatvaranja svjetskih burzi u petak, izračuni pokazuju da bi cijene naftnih derivata u Hrvatskoj od utorka mogle doživjeti jedan od najvećih skokova u posljednje vrijeme. Bez intervencije države, prosječni spremnik dizela mogao bi biti skuplji za čak 12 eura, dok bi vozači benzinaca plaćali oko 4,5 eura više po točenju.
Crne prognoze: Dizel i plavi dizel najteže pogođeni
Prema neslužbenim podacima Agencije za ugljikovodike, situacija je alarmantna za poljoprivrednike i prijevoznike.
-
Dizel: Očekivani rast od 24 centa po litri.
-
Benzin: Očekivani rast od 9 centi po litri.
-
Plavi dizel: Najveći skok od čak 26 centi po litri.
Energetski stručnjaci, poput Ivice Jakića, smatraju da je ovakav nagli skok rezultat “burzovnog mešetarenja” te ističu da ne postoji realni tržišni razlog za toliki porast u svega tjedan dana.
Vlada najavljuje mjere: Cilj je suzbijanje inflacije prije sezone
Iz Banskih dvora poručuju kako pomno prate situaciju. Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera, potvrdio je da Vlada analizira podatke te da će, kao i do sada, intervenirati kako bi zaštitila standard građana.
Osim cijena goriva, pod povećalom su i cijene plina, koje su zbog sukoba na Bliskom istoku porasle za 60 %. Iako to trenutno ne utječe na kućanstva, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajna kriza mogla donijeti promjene. Vlada stoga razmatra nastavak subvencija za struju i plin i nakon 1. travnja, kako bi se spriječio inflacijski udar na turistički sektor pred početak sezone.
Glas naroda: “Toči se kad je prazno”
Građani na vijesti o poskupljenju reagiraju različito – od zabrinutosti do rezignacije. Dok oni koji dolaze iz ostatka Europe, poput Ivana iz Münchena, svjedoče cijenama iznad 2 eura, domaći vozači poput Bore poručuju: “Imam previše godina da ovo nisam prošao barem desetak puta. Gorivo se toči kad je rezervoar prazan, bez obzira na cijenu.”
Distributeri rješenje vide u smanjenju trošarina, PDV-a ili privremenom ukidanju regulativa o biokomponentama, što bi značajno pojeftinilo ulazni trošak goriva.
