Ovogodišnja nacionalna manifestacija Noć muzeja, čije je svečano otvorenje upriličeno upravo u Starom gradu Čakovec, donijela je jednu od najnevjerojatnijih priča u povijesti Muzeja Međimurja Čakovec. Dok su tisuće posjetitelja obilazile stalne postave, obitelj Jurice Srpaka iz Čakovca doživjela je istinski povratak u djetinjstvo. Šećući odjelom Minijatura u Riznici Međimurja, u jednoj od muzejskih vitrina prepoznali su predmete koji su desetljećima smatrani izgubljenima – svoje obiteljske tradicijske maske, poznate međimurske lafre.
Tajna crvenog remena i labavog roga
Priča o ovim unikatnim maskama vraga i lafre započinje krajem 1980-ih godina u mjestu Turčišće. Juričin otac, Alojzije Srpak, dao je izraditi masku kod lokalnog majstora poznatog kao Rajsek. Maska vraga nosi vrlo osoban detalj koji je Jurici odmah zapeo za oko – tanki crveni remen koji je kao dječak uzeo sa sestrine suknje kako bi prepravio masku. Druga izložena lafra skriva još specifičniju uspomenu. Njezine rogove, dobivene od mještanina zvanog Cepi, Jurica je sam pričvršćivao koristeći dva različita vijka. Zbog tog amaterskog zahvata, jedan se rog uvijek okretao, što je u obitelji ostalo zapamćeno po očevim kritikama kako posao treba obaviti „kak spada“.
Put od krađe u Kvitrovcu do muzejske vitrine
Ove vrijedne maske čuvane su u obiteljskoj kući u Kvitrovcu sve do razdoblja između 2002. i 2003. godine, kada su nažalost ukradene. Prema obiteljskim saznanjima, trag im se izgubio nakon policijske zapljene u Prelogu i sudskog postupka, nakon čega nikada nisu vraćene vlasnicima. Muzejska dokumentacija potvrđuje da su predmeti u fundus ušli upravo kao zapljena iz sudskog postupka, no do ovog susreta njihova precizna obiteljska povijest bila je nepoznata. Viša kustosica Janja Kovač, voditeljica etnografskih zbirki, istaknula je kako su ove informacije neprocjenjive jer maske više nisu anonimni predmeti, već autentični čuvari lokalne tradicije i osobnih sudbina.
Tradicija koja je pronašla svoj trajni dom
Susret obitelji Srpak s kustosicom Kovač rezultirat će dopunom muzejskih kataloga podacima o autorima, načinu izrade i upotrebi ovih predmeta u izvornom kontekstu međimurskih fašničkih običaja. Iako su maske nekada bile dio privatne igre i obiteljskog naslijeđa, Jurica Srpak je na kraju susreta naglasio kako mu je iznimno drago što su lafre završile upravo u Muzeju Međimurja Čakovec. Tamo su, kao dio stalnog postava, dostupne javnosti i zaštićene od zaborava, svjedočeći o vremenu kada je ručni rad bio temelj svakog fašničkog običaja.
