U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 129. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, koja je još jednom potvrdila status Međimurja kao jedne od najaktivnijih regija po pitanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. S prosjekom od pet do sedam sjednica godišnje, ovo tijelo nastavlja promovirati konsenzus i povjerenje između tri ključna partnera – županije, poslodavaca i sindikata. Na samom početku susreta istaknuto je kako su dosadašnje inicijative značajno pridonijele unapređenju strateških dokumenata, no fokus je brzo prebačen na aktualne izazove koji opterećuju poduzetnike i građane. Danas, na Europski dan broja 112, sudionici su uputili i posebnu čestitku djelatnicima sustava civilne zaštite koji svakodnevno brinu o sigurnosti žitelja.
O stanju sigurnosti u prošloj godini izvijestila je Policijska uprava međimurska, ocijenivši situaciju povoljnom uz dobre trendove u gotovo svim granama kriminaliteta. Iako su tragični slučajevi ubojstava, koji su se nažalost nastavili i u tekućoj godini, izazvali uznemirenost javnosti, policija ističe promptnu reakciju i uspješno razrješavanje najtežih djela. Zabilježen je blagi pad općeg imovinskog kriminaliteta, dok je u segmentu organiziranog kriminala vidljivo značajno smanjenje broja nezakonitih prelazaka državne granice. Uz mjere oduzimanja ilegalnog oružja, policija je najavila i važne izmjene Zakona o strancima. Nove odredbe donose postroženja poput obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike, ali i olakšice za poslodavce kroz jednostavniju migraciju radne snage unutar tržišta rada za deficitarna zanimanja.
Središnji i najoštriji dio rasprave odnosio se na ekonomsku održivost i utjecaj inflacije na standard građana. Predstavnici gospodarstva upozorili su na alarmantne podatke prema kojima Hrvatska predvodi Europu po udjelu dohotka javnog i državnog sektora u BDP-u. Istaknuto je kako je trenutni sustav u kojem je svaka treća osoba zaposlena u javnim ili državnim službama dugoročno neodrživ, pogotovo u usporedbi s europskim prosjekom. Dok plaće u javnom sektoru rastu, gospodarstvenici upozoravaju na “gubitak kompasa” u planiranju proračuna koji ne prati realne prihode i željenu razinu inflacije.
Posebna zabrinutost izražena je zbog rasta cijena osnovnih usluga i energenata koji izravno pogađaju i kućanstva i poduzetnike. Prema iznesenim podacima, očekuje se značajan porast cijene električne energije, dok su troškovi vode i vodnih usluga na ovom području već porasli za trideset posto. Kada se tome pribroje poskupljenja odvoza komunalnog otpada od šezdeset posto te rast cijena plina i dimnjačarskih usluga, zaključeno je kako je inflaciju u takvim uvjetima gotovo nemoguće obuzdati lokalnim mjerama ako izostane sinkronizirana reakcija na nacionalnoj razini. Iako je Međimurje istaknuto kao samodostatna regija koja ne ovisi isključivo o turizmu ili građevini, sudionici su poslali jasnu poruku da bez brze reakcije i iskrenog suočavanja s viškom zaposlenih u administraciji, gospodarstvo klizi prema kolapsu.
