Svijet se nalazi na povijesnoj prekretnici u regulaciji digitalnog prostora, a predvodnik ove transformacije postala je Australija. U prosincu je ta zemlja donijela prijeloman zakon kojim je postala prva država na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Od 10. prosinca 2025. platforme poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka bit će prisiljene blokirati pristup maloljetnicima, a tehnološkim divovima koji se ne budu pridržavali ovih pravila prijete drakonske kazne koje dosežu gotovo 30 milijuna eura. Ovaj potez nije izoliran slučaj, već početak globalnog vala kojim države pokušavaju odgovoriti na sve glasnija upozorenja o štetnosti algoritama za mentalno zdravlje i sigurnost djece.
Dosadašnja pravila, prema kojima su platforme poput Snapchata i Facebooka zahtijevale minimalno 13 godina za registraciju, pokazala su se nedovoljnima i lako zaobilaznima. Službeni podaci iz brojnih europskih zemalja otkrivaju poražavajuću statistiku o golemom broju djece mlađe od te granice koja nesmetano posjeduju profile. Upravo zato europske institucije i nacionalne vlade kreću u ofenzivu. Europski parlament već je izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom zagovara jedinstvenu digitalnu dobnu granicu od 16 godina na razini cijele Unije, dok pojedine članice već poduzimaju konkretne zakonodavne korake.
U našem neposrednom susjedstvu Slovenija ubrzano priprema zakon koji bi prag postavio na 15 godina, što je na nedavnoj konferenciji za novinare potvrdio potpredsjednik vlade Matej Arcon. Sličan put odabrala je i Grčka, koja je prema izvorima bliskim vladi vrlo blizu uvođenja identične zabrane. Francuska je također napravila odlučan korak jer je njezina Nacionalna skupština već odobrila zabranu za mlađe od 15 godina, motiviranu borbom protiv online nasilja, a sada se čeka potvrda Senata. Španjolski premijer Pedro Sanchez najavio je da će njegova zemlja pratiti australski model s granicom od 16 godina uz obveznu implementaciju sustava za provjeru dobi.
Sjever Europe nije ništa manje odlučan u namjeri da zaštiti mlade korisnike. Norveška vlada planira podići dobnu granicu na 15 godina, a istovremeno radi na zakonu koji bi postavio apsolutnu minimalnu dob bez mogućnosti roditeljskog pristanka za najmlađe. Danska uvodi model gdje je granica 15 godina, uz iznimku za djecu od 13 godina kojima bi roditelji mogli dopustiti pristup specifičnim platformama. U Njemačkoj i Italiji trenutno dominira model roditeljskog pristanka za djecu mlađu od 14, odnosno 16 godina, no aktivisti za zaštitu djece i tamo upozoravaju kako su postojeći mehanizmi kontrole puni rupa.
Utjecaj ove digitalne reforme širi se i izvan Europe i Australije. Malezija je već najavila zabranu za mlađe od 16 godina koja stupa na snagu 2026. godine, dok se u Kini primjenjuje specifičan sustav koji ograničava vrijeme pred ekranom na razini samih uređaja. Čak i u Sjedinjenim Državama, gdje su pitanja slobode govora često prepreka strožim regulacijama, brojne savezne države uvode zakone o roditeljskom pristanku usprkos sudskim izazovima. Indijski ekonomski savjetnici otišli su korak dalje nazivajući algoritme “predatorskima” i pozivajući na hitno uvođenje dobnih ograničenja kako bi se spriječila ovisnost i zaštitile buduće generacije od negativnih društvenih utjecaja.
