U jeku obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, poznatijeg kao Dan mimoza, iz Ministarstva zdravstva stižu vijesti o značajnim zakonskim promjenama koje bi mogle trajno promijeniti zdravstvenu sliku Hrvatske. Prema najavama, od iduće godine cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo bi postati obvezno. Planirane izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti očekuju se već u drugom kvartalu ove godine, čime bi se Hrvatska pridružila krugu zemalja koje su odlučile uložiti maksimalne napore u iskorjenjivanje bolesti koja je danas, zahvaljujući medicinskom napretku, gotovo u potpunosti sprječiva.
Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu, ističe kako su u proteklih petnaest godina napravljeni veliki koraci u podizanju svijesti, no brojke su i dalje neumoljive. Svake godine u Hrvatskoj od raka vrata maternice oboli oko tri stotine žena, dok ih više od stotinu izgubi bitku s tom bolešću. Posebno zabrinjava podatak da je značajan udio preminulih mlađi od šezdeset godina. Važno je naglasiti da ove crne statistike obuhvaćaju samo invazivne karcinome, dok je stvarni broj žena koje se suočavaju s premalignim promjenama znatno veći. Osim toga, HPV nije povezan isključivo s rakom vrata maternice, već uzrokuje i niz drugih malignih bolesti koje pogađaju oba spola, uključujući rak ždrijela, anusa i ostalih reproduktivnih organa.
Iako je cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj dostupno i besplatno od 2007. godine, trenutačna procijepljenost, iako solidna, još uvijek ne dostiže razine potrebne za kolektivnu zaštitu i potpunu eliminaciju virusa. Trenutačno je cjepivo primilo nešto više od polovice djevojčica i tek trećina dječaka u dobi do petnaest godina. Ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije znatno su ambiciozniji i predviđaju procijepljenost iznad devedeset posto, uz redovite preventivne preglede i pravodobno liječenje. Upravo je to razlog zbog kojeg struka inzistira na uvođenju obveznog cijepljenja, čime se šalje jasna poruka o važnosti zdravlja budućih generacija.
Osim cijepljenja, drugi stup obrane predstavlja sustavni probir. Ministarstvo zdravstva planira da iduće godine preventivni program ponovno postane nacionalni, nakon što se završe pilot-projekti koji trenutačno testiraju nove, učinkovitije metode. Moderni pristupi sve više naglašavaju prednost HPV-baziranog testiranja koje, za razliku od klasičnog Papa-testa, izravno otkriva prisutnost virusa i prepoznaje rizik prije nego što se stanične promjene uopće razviju. Epidemiolozi upozoravaju kako je rak vrata maternice treći najčešći rak kod žena u tridesetim godinama života, što ga čini jednim od najvećih zdravstvenih izazova za mlađu populaciju.
Zaključno, stručnjaci poručuju kako je nedopustivo da u modernom društvu žene i dalje umiru od bolesti za koju postoji učinkovito cjepivo, pouzdan probir i uspješno liječenje u ranim fazama. Uvođenje obveznog cijepljenja i vraćanje nacionalnih programa probira koraci su prema budućnosti u kojoj bi rak uzrokovan HPV-om mogao postati rijetka iznimka, a ne tragična svakodnevica. Edukacija roditelja, mladih i cijelog društva ostaje ključna jer benefit cijepljenja, iako najveći u ranoj dobi, postoji sve do sredine dvadesetih godina života, predstavljajući siguran ulog u dugovječnost i kvalitetu života.
