Saborska rasprava o novom Prijedlogu zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, iako primarno tehničke naravi, pretvorila se u burnu debatu o (ne)kvaliteti hrvatske željezničke infrastrukture. Dok Vlada ističe povijesna ulaganja, oporba upozorava na poražavajuću sporost domaćih vlakova.
Tušek: „Željeznica je tema budućnosti, ulažemo 1,7 milijardi eura” Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek, naglasio je kako se Hrvatska trenutno suočava s brojkama kakve nisu viđene desetljećima.
„Trenutno je oko 1,7 milijardi eura aktivnih investicija u hrvatske željeznice. Protekla desetljeća nisu bila okrenuta željeznici, ali ona je tema današnjice i budućnosti”, poručio je Tušek.
Odgovarajući na pitanja zastupnika, iznio je konkretne rokove za ključne projekte:
-
Dugo Selo – Novska: Završen postupak javne nabave, čeka se odabir ponude i početak radova.
-
Okučani – Vinkovci: Dokumentacija gotova do kraja 2026., natječaj u 2027. godini.
-
Nizinska pruga (Rijeka – Zagreb): Projekt vrijedan do 3 milijarde eura trebao bi biti gotov za šest do osam godina.
-
Novi vlakovi: Flota HŽ Putničkog prijevoza već je bogatija za 71 novo vozilo, uz još 19 ugovorenih ili u isporuci.
Kritike oporbe: “Brže je magare nego vlak za Split” Unatoč optimizmu iz Ministarstva, zastupnici nisu štedjeli kritike na račun trenutnog stanja. Mate Vukušić (SDP) povukao je paralelu s Europom: dok španjolski i francuski vlakovi jure 150 km/h, hrvatski se kreću prosječnom brzinom od tek 58 km/h.
Najslikovitiji je bio Miro Bulj (Most), koji je stanje na pruzi Split-Zagreb opisao prilično oštro:
„Brže je magare dobro natovareno samarom i drvima nego vlak na relaciji Split-Zagreb. Naše željeznice možemo ponuditi filmskoj industriji kao kulisu za snimanje western filmova”, izjavio je Bulj, dodavši da bez stvarne obnove infrastrukture sve ostaje samo na “istoj priči”.
Draženka Polović (Možemo!) upozorila je na apsurdnu situaciju u Karlovcu gdje vlakovi prolaze brzinom od svega 10 km/h, na što je Tušek uzvratio da su radovi na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u punom jeku.
Modernizacija nakon 30 godina Sam Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu donosi prijeko potrebnu digitalizaciju. Budući da je trenutni zakon na snazi još od 1990-ih, novi propisi omogućuju uvođenje elektroničkih teretnih listova i potpunu liberalizaciju tržišta, usklađujući Hrvatsku s modernim standardima Europske unije.
