Sukob oko cijena osnovnih životnih namirnica u Hrvatskoj ponovno se zaoštrava nakon što je potrošačka platforma “Halo, inspektore” oštro osudila najnoviji zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Trgovački lobi zatražio je ukidanje ograničenja cijena za listu od 100 osnovnih proizvoda, no predstavnici potrošača taj potez vide kao pokušaj manipulacije i zastrašivanja javnosti izmišljenim scenarijima nestašica. Prema tvrdnjama platforme “Halo, inspektore”, ponovno se koristi prokušana metoda širenja panike i prijetnji o smanjenju broja zaposlenih kako bi se srušile mjere koje su, nakon prošlogodišnjeg povijesnog bojkota kupaca, napokon donijele kakvu-takvu stabilnost na police trgovina.
U svom javnom obraćanju u nedjelju, platforma je pozvala Vladu da ne podlegne lobističkim pritiscima, ističući da podaci s terena i dalje pokazuju sklonost trgovaca “skrivenim” poskupljenjima na artiklima koji nisu obuhvaćeni vladinim mjerama. Odgovor na HUP-ove teze bio je izravan i podsjetio je na prošlogodišnje tvrdnje istih aktera kako će ograničenja dovesti do kolapsa opskrbe. Danas su, unatoč tim crnim prognozama, police i dalje pune, a opskrbni lanci potpuno stabilni, što jasno upućuje na to da su prijetnje nestašicom bile bez temelja. Iz “Halo, inspektore” naglašavaju da je najava naglog skoka cijena nakon eventualnog prestanka mjera zapravo otvoreno priznanje namjere, a ne tržišna nužnost utemeljena na troškovima energije ili sirovina.
Jedan od ključnih argumenata protiv ukidanja mjera su i izvrsna financijska izvješća trgovačkih lanaca. Dok se mnogi od njih javno hvale akcijama i spuštanjem cijena tisućama proizvoda, istodobno ostvaruju značajne dobiti koje pokazuju da ograničenje cijena osnovnih artikala ne ugrožava njihovo poslovanje. U javnosti se sve češće spominje termin “greedflacija”, odnosno inflacija vođena pohlepom, gdje profiti korporacija rastu znatno brže od rasta troškova proizvodnje. To dovodi do situacije u kojoj tvrtke bilježe rekordne rezultate dok životni standard građana kontinuirano opada pod teretom skupoće.
Napetost između trgovaca i udruga za zaštitu potrošača dodatno podupiru i međunarodne ekonomske analize. Dokumenti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke potvrđuju da su povećani profiti tvrtki bili odgovorni za značajan dio ukupne inflacije u eurozoni, pa tako i u Hrvatskoj. U tom kontekstu, zahtjev za zadržavanjem mjera ograničenja cijena vidi se kao nužan obrambeni mehanizam protiv dogovornog dizanja marži. Potrošači poručuju da će svaki nagli skok cijena u budućnosti smatrati isključivim rezultatom spekulacija, a ne stvarnog stanja na globalnom tržištu.
