Europska komisija (EK) predstavila je u utorak dugo očekivani zakonodavni paket o zajmu Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura. Riječ je o realizaciji dogovora koji su čelnici država članica postigli na samitu u prosincu, a kojim se Ukrajini osigurava stabilna financijska podrška za sljedeće dvije godine uz jamstvo europskog proračuna.
Vojna pomoć u fokusu
Struktura zajma jasno pokazuje prioritete:
-
60 milijardi eura (dvije trećine) namijenjeno je isključivo za vojnu pomoć.
-
30 milijardi eura planirano je za potporu ukrajinskom proračunu, čime se osigurava rad javnih službi i osnovno funkcioniranje države.
Kompromis Pariza i Berlina: Čije će se oružje kupovati?
Pitanje nabave oružja bilo je kamen spoticanja između vodećih članica. Postignuti kompromis nalaže da Ukrajina tim sredstvima primarno nabavlja oružje i opremu proizvedenu u EU-u.
Ipak, ostavljena su “otvorena vrata”: kupnja izvan Unije (poput SAD-a) bit će moguća samo ako tražena oprema nije dostupna na europskom tržištu. Time je pomireno francusko inzistiranje na “europskom suverenitetu” i njemačko-istočnoeuropski stav da je brzina isporuke ključna, neovisno o porijeklu.
Razdor u Uniji: Tri države rekle “ne”
Zajam je odobren putem mehanizma “pojačane suradnje” jer konsenzus svih 27 članica nije bio moguć.
Mađarska, Češka i Slovačka službeno su se izuzele iz ovog procesa te neće sudjelovati u otplati duga, što još jednom naglašava duboke podjele unutar Unije po pitanju dugoročnog financiranja sukoba.
Što je sa zamrznutom ruskom imovinom?
Iako se o korištenju ruske imovine za reparacije dugo raspravlja, čelnici su se ipak odlučili za zajedničko zaduživanje jer oko ruske imovine još nema pravnog konsenzusa.
Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, naglasila je da opcija s ruskom imovinom nije mrtva: “Unija zadržava pravo koristiti rusku imovinu imobiliziranu u EU za otplatu zajma. Reparacijski zajam predložen u prosincu 2025. ostaje na stolu ako ga suzakonodavci odluče podržati”, izjavila je von der Leyen.
