Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici donosi ključne odluke koje se tiču socijalne politike i prostornog uređenja. Dok službeni Banski dvori ističu kontinuirani rast standarda, dio civilnog društva i korisnika upozorava na nedovoljne iznose naknada i upitnu proceduru donošenja odluka.
Novi iznosi socijalnih osnovica: Rast od 10 eura izazvao val nezadovoljstva
Glavna tema sjednice je utvrđivanje osnovica za izračun socijalnih naknada za 2026. godinu. Prema prijedlogu, osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) raste za 10 eura, dok osnovica za ostala prava, uključujući i rad udomitelja, bilježi rast od tek 5 eura. Ministar Marin Piletić priznao je da povećanja nisu velika, ali je naglasio da je od 2022. godine osnovica za ZMN ukupno porasla za 60 posto.
Strategija Vlade nije usmjerena isključivo na novčanu pomoć, već na smanjenje broja korisnika kroz sustav prekvalifikacije i zapošljavanja na tržištu rada. Ipak, udruge oštro kritiziraju činjenicu da je javno savjetovanje trajalo svega tri dana tijekom vikenda, što smatraju nedovoljnim za kvalitetnu raspravu. Iz Vlade odgovaraju kako su svi ključni akteri s ovim brojkama bili upoznati još od studenog prošle godine.
Novi krug legalizacije: Trajno podnošenje zahtjeva za stare objekte
Druga važna točka sjednice su izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ovim se prijedlogom želi omogućiti legalizacija objekata koji su bespravno izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine. Za razliku od dosadašnjih modela koji su imali strogo definirane rokove, novi zakon trebao bi omogućiti trajno podnošenje zahtjeva.
Ministarstvo graditeljstva naglašava kako ovo nije poziv na novu bespravnu gradnju, jer se mogućnost legalizacije isključivo odnosi na zgrade vidljive na digitalnoj ortofoto karti iz lipnja 2011. Cilj je riješiti status preostalih nekretnina koje građani iz različitih razloga dosad nisu prijavili, čime bi se uvela dodatna stabilnost u zemljišne knjige i prostorno planiranje.
