Hrvatska priprema novi, desetogodišnji Plan upravljanja vukom koji je u javnom savjetovanju do 22. siječnja. Dokument dolazi u trenutku kada je status vuka na razini Europske unije promijenjen iz „strogo zaštićene” u „zaštićenu” vrstu, što otvara prostor za aktivnije upravljanje populacijom i lakše rješavanje sukoba s ljudima.
Samo je alpska regija u „plusu”
Prema podacima Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, na području Hrvatske zabilježena su 43 vučja čopora, s prosječnom veličinom od pet do šest jedinki. Međutim, stanje populacije nije svugdje jednako. Dok se u alpskoj regiji (Gorski kotar) populacija smatra stabilnom i povoljnom, u mediteranskoj i kontinentalnoj regiji stanje je i dalje nepovoljno.
Poseban izazov predstavljaju urbana priobalna područja od Rijeke do juga Dalmacije. Iako to stanište nije prikladno za vukove zbog intenzivnog turizma i prometa, tamo se redovito bilježe štete na gospodarstvima i stradavanja vukova na cestama.
Što donosi „zonacija”?
Novi plan unaprjeđuje sustav uvođenjem tzv. zonacije. Identificirat će se „jezgre očuvanja” – područja visoke ekološke pogodnosti, ali i „zone posebnog upravljanja”. U tim zonama predviđene su ciljane mjere, što uključuje i uklanjanje problematičnih jedinki koje učestalo napadaju stoku ili se previše približavaju ljudima.
Borba protiv hibrida i divljih odlagališta
Jedan od ključnih ciljeva Plana je očuvanje genetske cjelovitosti vuka. Ministarstvo zaštite okoliša planira:
Suzbijanje divljih odlagališta otpada koja privlače i vukove i pse.
Sterilizaciju i uklanjanje pasa lutalica u područjima gdje obitavaju vukovi.
Genetsko testiranje kako bi se otkrili i iz prirode uklonili hibridi (križanci vuka i psa).
Sukob s ljudima i stočarstvom
Vukovi i dalje uzrokuju značajne štete, ponajviše napadima na ovce i koze, što stvara opravdano nezadovoljstvo među stočarima. Zavod upozorava da su uzroci konflikata smanjenje prirodnog staništa i fragmentacija prostora.
Rješenja koja Plan nudi uključuju nastavak sufinanciranja preventivnih mjera poput električnih ograda i pastirskih pasa, ali i bržu isplatu odšteta te kontinuiranu edukaciju stanovništva. Uspjeh Plana, zaključuju stručnjaci, ovisit će prvenstveno o razini prihvaćanja vuka u prostoru koji dijeli s čovjekom.
