Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, koji se obilježava 9. siječnja, predstavlja jedan od najvažnijih datuma u modernoj hrvatskoj povijesti. Taj dan simbolizira trenutak kada je nakon stoljeća mađarske uprave i snažnih asimilacijskih pritisaka, Međimurje konačno i formalno potvrđeno kao hrvatski teritorij. Ključni događaj zbio se 1919. godine u Čakovcu, kada je na velikoj narodnoj skupštini više od deset tisuća ljudi jednoglasno donijelo odluku o raskidanju veza s Ugarskom, čime je ispravljena povijesna nepravda nanesena ovom kraju.
Stoljeća otpora i očuvanja hrvatskog identiteta
Put do sjedinjenja bio je dug i prožet teškim razdobljima mađarizacije, tijekom kojih su mađarske vlasti sustavno pokušavale potisnuti hrvatski jezik i kulturu. Unatoč tome što je Međimurje administrativno bilo odvojeno od banske Hrvatske, međimurski čovjek je kroz crkvu, pjesmu i obiteljsku tradiciju uspio sačuvati svoj identitet. Ključnu ulogu u tom razdoblju odigrali su narodni preporoditelji, poznati kao međimurski mužikaši i intelektualci, koji su tajno širili hrvatsku riječ i pripremali teren za konačno oslobođenje nakon završetka Prvog svjetskog rata.
Vojna operacija i uloga dr. Ivana Novaka
Sam čin sjedinjenja nije bio samo politički, već i vojni uspjeh. Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije, hrvatske su snage na Badnjak 1918. godine prešle rijeku Dravu i ušle u Međimurje, oslobađajući ga od mađarske vojne prisutnosti gotovo bez otpora. Glavni ideolog i organizator ovog pokreta bio je dr. Ivan Novak, čije ime danas nose brojne ulice i ustanove. On je, zajedno s ostalim domoljubima, uspio mobilizirati narod i uvjeriti tadašnje velike sile u opravdanost pripajanja Međimurja matici zemlji, koristeći argumente o etničkom sastavu stanovništva i povijesnim pravima.
Rezolucija o odcjepljenju i narodni plebiscit
Na povijesnom Trgu Republike u Čakovcu, 9. siječnja 1919. godine, pročitana je Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od ugarske države. Taj dokument nije bio samo politički proglas, već istinski narodni plebiscit kojim su Međimurci jasno poručili svijetu da su Hrvati i da žele živjeti u zajedničkoj državi sa svojim sunarodnjacima. Ova je odluka kasnije potvrđena i na mirovnoj konferenciji u Versaillesu, čime je međunarodno priznata pripadnost Međimurja Hrvatskoj. Upravo zbog toga, ovaj se spomendan danas slavi kao praznik nacionalnog ponosa i jedinstva.
Nasljeđe 9. siječnja u suvremenoj Hrvatskoj
Danas se sjećanje na ovaj datum čuva kroz brojne svečanosti, znanstvene skupove i odavanje počasti velikanima poput dr. Ivana Novaka, dr. Vinka Žganca i oca Kapistrana Gecija. Međimurje je danas jedna od najrazvijenijih hrvatskih regija, a njezin gospodarski i kulturni uspon izravna je posljedica slobode izvojevane prije više od stoljeća. Obilježavanje Dana sjedinjenja služi kao trajni podsjetnik budućim generacijama na važnost očuvanja vlastitog identiteta i snagu zajedništva u ključnim povijesnim trenucima, dokazujući da se pravda i sloboda uvijek izbore za svoje mjesto pod suncem.
