Svjetski lideri sa zaprepaštenjem i podijeljenim reakcijama prate razvoj situacije u Venezueli nakon što su američke snage jutros izvele zračne udare i zarobile predsjednika Nicolasa Madura. Dok Moskva i Teheran oštro osuđuju potez Washingtona, dio latinoameričkih lidera upozorava na humanitarnu katastrofu, dok argentinski predsjednik Javier Milei otvoreno podržava Trumpovu intervenciju.
Rusija i Iran: “Oružana agresija zaslužuje osudu”
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je američku akciju kao “duboko zabrinjavajuću oružanu agresiju”. Moskva smatra da je ideološko neprijateljstvo trijumfiralo nad razumom te podržava zahtjev za hitnom sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a.
Još je oštriji bio iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.
„Pred neprijateljem se ne smije pokleknuti. Bacit ćemo neprijatelja na koljena“, poručio je Hamenei, pozivajući na čvrst otpor američkom nametanju sile.
Uzbuna u susjedstvu: Kolumbija šalje vojsku na granicu
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, inače blizak Maduru, proglasio je opću uzbunu i najavio raspoređivanje oružanih snaga na granici s Venezuelom. Petro je napad nazvao “udarom na suverenost cijele Latinske Amerike” i zatražio hitno očitovanje UN-a. Slične poruke osude i zabrinutosti stigle su iz Meksika, Čilea i Urugvaja, koji redom pozivaju na mirno rješenje i poštivanje teritorijalne cjelovitosti.
S druge strane, argentinski predsjednik Javier Milei euforično je reagirao na vijest o padu Madura. “Sloboda napreduje. Živjela sloboda, dovraga!”, objavio je Milei, dodajući kako je vrijeme “mlakog pristupa” tiraninu iz Caracasa prošlo.
Europa suzdržana, Britanci se ograđuju
Britanski premijer Keir Starmer jasno je poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo “ni na koji način” nije bilo uključeno u napad te da želi hitan razgovor s Trumpom kako bi utvrdio činjenice. Njemačka je aktivirala krizni stožer, dok je Italija usredotočena na sigurnost svojih brojnih sunarodnjaka u Venezueli. Španjolska je, tradicionalno povezana s regijom, ponudila svoje usluge posredovanja između sukobljenih strana.
Naftna postrojenja zasad netaknuta
Unatoč zračnim udarima u kojima je teško oštećena luka La Guaira, izvori iz državne kompanije PDVSA potvrđuju da naftne bušotine i rafinerije zasad normalno rade. Ipak, kompanija se bori s posljedicama kibernetičkog napada i radi “ručno”, dok su zalihe sirove nafte nagomilane zbog blokade tankera koju je Trump uveo još krajem prošle godine.
Dok se u Washingtonu slavi “nova era” za Venezuelu, poljski premijer Donald Tusk sažeo je raspoloženje dobrog dijela svijeta: “Godina 2026. počinje teškim udarcem koji će utjecati na cijeli svijet.”
U Venezueli živi 4.000 osoba hrvatskog porijekla koje nakon noćašnjeg američkog napada na glavni grad Caracas, zatvorene u kućama, čekaju daljnji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
Krizmanić Zorn kaže da su ulice glavnog grada Venezuele prazne, a stanovnici zatvoreni u stanovima i kućama.
Marina Krizmanić Zorn, koja ima struju i internetsku vezu u svom domu, kaže da svi čekaju tko će preuzeti vlast u toj južnoameričkoj zemlji bogatoj naftom. Nema informacija o mogućim žrtvama američkih napada na vojne baze u Caracasu.
