Europska unija ulazi u novo poglavlje svoje povijesti, prisiljena na brzu prilagodbu svijetu u kojem Sjedinjene Države više nisu neupitni saveznik. Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donio je agresivnu carinsku politiku i pritisak na povećanje vojnih izdvajanja, dok ruska agresija na Ukrajinu ne prestaje diktirati sigurnosnu agendu.
1. Kraj američkog “sigurnosnog kišobrana”?
Trumpova administracija, predvođena potpredsjednikom JD Vanceom, jasno je dala do znanja da će europska regulacija digitalnih divova imati svoju cijenu. Dok Brisel brani suvereno pravo na uvođenje zakona, Washington uzvraća sankcijama i carinama. Europa je, stjerana u kut, pristala na povećanje vojnih izdvajanja na čak 5 % BDP-a do 2035. godine, uz plan “ReArm Europe” koji teži potpunoj obrambenoj samostalnosti do 2030.
2. Financiranje Ukrajine: Kreativna rješenja bez Washingtona
Nakon što je SAD praktički obustavio financiranje ukrajinske obrane, EU je bila prisiljena preuzeti teret. Unatoč otporu Mađarske, Slovačke i Češke, preostale 24 članice koristile su mehanizam pojačane suradnje kako bi osigurale 90 milijardi eura zajma Ukrajini, jamčeći zajedničkim zaduživanjem.
3. “Majka svih bitaka” – Proračun za 2028.-2034.
Iduća godina donosi pregovore o novom sedmogodišnjem proračunu (VFO) teškom dva bilijuna eura. Struktura se dramatično mijenja:
-
Kohezija i poljoprivreda: Više ne drže dvije trećine kolača, već padaju na 48 %.
-
Konkurentnost i obrana: Postaju prioriteti s fondom od 451 milijarde eura.
-
Dugovi: Od 2028. počinje otplata kredita za oporavak od pandemije, što će godišnje stajati do 30 milijardi eura.
4. Proširenje i migracije
Dok Ukrajina i Moldavija čekaju u čekaonici, Crna Gora i Albanija bilježe najveći napredak. Ipak, stvarni ulazak novih članica koči Mađarska, ali i potreba za unutarnjim reformama same Unije. S druge strane, od 1. siječnja 2026. eurozona se širi na Bugarsku, koja postaje 21. članica s eurom.
Što se migracija tiče, od lipnja kreće novi Pakt o migracijama. Hrvatska je, uz još pet zemalja, prepoznata kao država pod kumulativnim pritiskom, što joj omogućuje izuzeće od obveze financijskog doprinosa ili prihvata migranata.
5. Kraj ere Viktora Orbana?
Možda najveća politička vijest mogla bi stići iz Mađarske. Travanjski izbori i uspon Pétera Magyara (stranka TISZA) ozbiljno ugrožavaju petnaestogodišnju dominaciju Viktora Orbana. Njegov odlazak iz temelja bi promijenio dinamiku odlučivanja u Briselu, uklanjajući “glavni remetilački faktor” u pregovorima o Ukrajini i proračunu.
