Tradicionalna proslava blagdana ove će godine za hrvatske građane biti znatno skuplja nego protekle, pokazuju najnoviji podaci koje su u ponedjeljak objavili Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Prema njihovim izračunima, cijena blagdanske košarice porasla je između 15 i 16 posto u odnosu na prošlu godinu, što mnoge obitelji stavlja u nezavidan položaj. Gospodarska savjetnica NHS-a, Izabela-Delfa Mišić, istaknula je na konferenciji za medije na zagrebačkoj tržnici Dolac kako su skokovi cijena primjetni u svim kategorijama, od one najskromnije do najbogatije.
Bogata košarica ove godine iznosi visokih 626,74 eura, što je čak 86 eura više nego 2024. godine. Za obitelji koje se odluče za srednju košaricu bit će potrebno izdvojiti oko 253 eura, dok skromna košarica, koja u obzir uzima akcijske i “zaključane” cijene, stoji 140,53 eura. Sindikalisti naglašavaju kako ovi iznosi ne pokrivaju samo jedan obrok, već prehranu cijele obitelji od Badnjaka do Nove godine. Zbog ovakvog financijskog pritiska, veliki broj građana bit će prisiljen odreći se tradicionalnih delicija poput bakalara, janjetine ili odojka te ih zamijeniti jeftinijim alternativama kao što su srdela ili svinjska lopatica.
Prikriveno siromaštvo i neopravdana poskupljenja
Osim same hrane, visoki troškovi života izravno utječu i na ostale blagdanske običaje. Predstavnici sindikata upozoravaju da su mnogi prisiljeni odgoditi ili potpuno odustati od kupnje božićnih darova jer lavovski dio kućnog budžeta odlazi isključivo na osnovne namirnice. Mišić tvrdi kako se u takvim uvjetima ne može govoriti o stvarnom gospodarskom napretku, već o prikrivenom siromaštvu građana. Dodatan udarac predstavljaju najave novih poskupljenja u trgovinama od oko pet posto, koja sindikati smatraju neopravdanima ako ne donose bolju kvalitetu proizvoda ili veće bruto plaće radnicima.
Predsjednik NHS-a, Dražen Jović, osvrnuo se na službene podatke o inflaciji koji su se ove godine kretali oko četiri posto, no ističe kako je realni osjećaj građana na tržnicama i u trgovinama posve drugačiji. Prema njegovim riječima, cijene hrane rastu dinamikom koja najviše pogađa umirovljenike i građane s nižim primanjima, stvarajući dojam da se iznosi na policama mijenjaju gotovo svakodnevno. Ovakav trend rasta troškova uoči 2026. godine postavlja ozbiljne izazove pred standard hrvatskih kućanstava.
