Hrvatski sabor usvojio je u ponedjeljak, većinom glasova, tri ključna zakonska prijedloga, kolokvijalno poznata kao “Bačićevi zakoni“: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o građenju te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Zakoni su usvojeni unatoč oštrom protivljenju oporbe.
Zakon o prostornom uređenju usvojen je s 76 glasova “za”, onaj o građenju sa 77, a Zakon o energetskoj učinkovitosti s 79 glasova “za”.
Oporba je tijekom cijelog procesa inzistirala na tome da zakoni idu na ruku krupnom kapitalu i pogoduju lobijima, nauštrb zaštite prostora i interesa građana. Vladajući HDZ i Domovinski pokret rezolutno su odbacili te tvrdnje. HDZ-ov Tomislav Klarić oporbene tvrdnje o “otimačini” nazvao je lažima, tvrdeći da zakoni donose moderno, brže i jednostavnije upravljanje prostorom te brže dobivanje građevinskih dozvola za građane. I Ivica Kukavica (DP) odbacio je tvrdnje da se kroz urbanu komasaciju privatnim vlasnicima nešto oduzima.
Prijetnja referendumom i optužbe oporbe
Lijeva oporba najavila je snažan odgovor na izglasavanje zakona. Sandra Benčić (Možemo) najavila je da će se prvo tražiti ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom. “Kada ju i ako ju ne donese u iduća tri mjeseca, zajedno s SDP i drugim klubovima ‘progresivne opozicije’ pokrenut ćemo referendum, srušit ćemo ovaj zakon, a onda i ovu Vladu“, ustvrdila je Benčić. Sličnu poruku poslala je i Jasenka Auguštan Pentek (SDP), nazvavši Zakon o prostornom uređenju “zloglasnim” i tvrdeći da pogoduje lobijima.
Most i nezavisna Marija Selak Raspudić kritizirali su i vladajuće i lijevu oporbu. Nikola Grmoja (Most) poručio je vladajućima da su “ljubav prema domovini pretvorili u ljubav prema džepu” i da nude prostor sumnjivim investitorima. Selak Raspudić je kritizirala HDZ zbog pokušaja preuzimanja kontrole nad prostorom, ali i lijevu oporbu, tvrdeći da se oni “ne bore za prostor, nego samo mnogo buče” jer im se, kako kaže, oduzima “najdraža igračka za ucjenjivanje” u Zagrebu. Zaključila je da u cijelom prepucavanju najmanje prostora ostaje za – prostor.
Slijedi članak u tečnom obliku, bez korištenja nabrajanja, s podebljanim ključnim informacijama, fokusiran na glavne promjene koje donose usvojeni Bačićevi zakoni s početkom 2026. godine.
Bačićevi zakoni stupaju na snagu 1. siječnja 2026.: Digitalizacija planova, brže dozvole i povratak urbane komasacije
Tri zakonska prijedloga – o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – koje je Hrvatski sabor usvojio u ponedjeljak, stupaju na snagu s prvim danom nove, 2026. godine. Cilj ovih zakona je digitalizacija procesa, ubrzavanje izdavanja dozvola te podizanje zaštite prostora i energetske učinkovitosti.
Ključne promjene u prostornom uređenju i građenju
Već od 1. siječnja 2026. godine svi prostorni planovi moraju se izrađivati digitalno u sustavu ePlanovi. Ti će planovi biti transparentni, javno dostupni i povezani sa sustavom eDozvola, što bi trebalo skratiti ishođenje građevinskih dozvola na najviše 30 dana. Ovo se posebno odnosi na investitore koji grade obiteljske kuće, s obzirom na to da one čine 90 posto svih izdanih dozvola.
Vraća se institut urbane komasacije, ukinut 2014. godine, koji omogućava jedinici lokalne samouprave propisivanje obuhvata komasacije, a koju može tražiti i 50 posto plus jedan vlasnik zemljišta. Urbanistički projekt može inicirati isključivo javni investitor. Važna promjena je i zabrana širenja postojećih građevinskih područja dok god unutar njih postoje površine koje nemaju osnovnu infrastrukturu.
Kampovi, etažiranje i planovi održavanja
Zakon o prostornom uređenju donosi nove odredbe za kampove i kamp kućice, koje se sada definiraju kao “modularno-montažne pokretne kućice”. Za njihovo postavljanje nije potrebna građevinska dozvola niti glavni projekt, već samo lokacijska dozvola.
-
U kampovima koji se nalaze u naselju, kamp kućice ne smiju biti postavljene unutar 25 metara od obale. Izvan te zone mogu zauzimati do 30 posto izgrađenosti kampa, s rokom prilagodbe od pet godina.
-
U kampovima izvan naselja, mobilne kućice ne smiju se postavljati unutar 100 metara od obalne linije.
Nadalje, Zakon uvodi gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, izuzev u zonama hotela visoke kategorije.
Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz eDozvole, uvodi BIM model te po prvi put propisuje obvezu izrade Plana održavanja zgrada. Konačno, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu postavlja cilj da sve zgrade u Hrvatskoj do 2050. godine trebaju postati zgrade s nultim emisijama.
