Ruska središnja banka podnijela je tužbu pred Trgovačkim sudom u Moskvi protiv depozitara Euroclear sa sjedištem u Belgiji, tražeći odštetu u iznosu od 18,2 bilijuna rubalja, što je ekvivalentno otprilike 230 milijardi dolara. Ova tužba predstavlja prvi službeni pravni korak Kremlja u upozorenju da će planovi Europske unije o korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini rezultirati “pravnom noćnom morom”.
Europska unija želi iskoristiti dio od oko 210 milijardi eura vrijedne imovine Ruske središnje banke, zamrznute nakon invazije 2022. godine, kako bi osigurala zajam za vojne i civilne potrebe Kijeva tijekom 2026. i 2027. godine. Čelnici EU-a su se složili da imovina ostane zamrznuta, pravdajući tu odluku potrebom podrške Ukrajini.
Sud u Moskvi primio je zahtjev 12. prosinca, a pravni stručnjaci očekuju brzu presudu u korist Ruske središnje banke. Ukoliko Rusija dobije spor, mogla bi zatražiti ovrhu nad imovinom Eurocleara pred sudskim tijelima u drugim, “prijateljskim” jurisdikcijama, čime bi se međunarodni rezervni sustav potencijalno našao pod udarom.
Upozorenja Rusije i bankara
Rusija je višekratno upozoravala EU da korištenje njezinih suverenih rezervi smatra krađom, tvrdeći da takav potez potkopava povjerenje u središnje banke i u euro kao valutu. Ruski izaslanik za ulaganja, Kiril Dmitrijev, upozorio je da takav potez šalje negativnu poruku investitorima: “Koji će racionalan ulagač držati svoje vrijednosne papire u Euroclearu… ako razumije da se njihova imovinska prava ne poštuju“. Ruska središnja banka je najavila da će se provedba osporiti pred svim dostupnim tijelima, uključujući međunarodne organizacije i arbitražne sudove.
Planovi EU-a suočili su se s djelomičnim protivljenjem i unutar Europe, gdje bankari upozoravaju da bi oduzimanje državne imovine bilo pravno upitno i postavilo opasan presedan. Dokument švedske Riksbank iz 2024. navodi da bi ovo bio prvi put da nezaraćene zemlje oduzimaju imovinu zaraćene zemlje kako bi pomogle trećoj strani.
