Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo u četvrtak je upućeno dramatično upozorenje: intenzivno korištenje društvenih mreža dovodi do snažnog pogoršanja mentalnog zdravlja djece i adolescenata, pri čemu je pozvano na hitnu regulaciju digitalnih platformi.
Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz 2024. godine otkrilo je šokantne podatke: svaki se četvrti adolescent u Hrvatskoj samoozljeđuje, a 15 posto razmišlja o suicidu. Ovi podaci bili su središnja točka rasprave o snažnom utjecaju digitalnog okruženja.
Predsjednica Odbora Ivana Kekin upozorila je da djeca sve više vremena provode na digitalnim platformama “nego u stvarnim odnosima”, što je praćeno porastom anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, usamljenosti i digitalnog nasilja. Kekin je naglasila da djeca nisu ravnopravni akteri u digitalnom prostoru te da je neodgovorno očekivati da se obrane od algoritama koji su dizajnirani isključivo da zadrže njihovu pažnju.
Algoritmi kao odgajatelji i potreba za regulacijom
Profesor Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta potvrdio je dosljednu povezanost intenzivnog korištenja društvenih mreža s pogoršanjem mentalnog zdravlja. Podsjetio je da Europski parlament već potiče države članice na strožu regulaciju korištenja društvenih mreža među mladima jer digitalni prostor potiče ekscesivna i ovisnička ponašanja.
Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja dao je možda i najoštriju izjavu: “Djecu više ne odgajaju niti obrazuju ni roditelji ni crkva ni škola, odgajaju ih i obrazuju algoritmi.” Njegove riječi potkrijepila je činjenica da više od 80 posto učitelja procjenjuje utjecaj digitalnih tehnologija na učenike kao negativan.
Reakcija institucija i buduće mjere
Ministarstvo zdravstva, preko Ivane Portolan Pajić, upozorilo je da čak 73 posto učenika provodi više od dva sata dnevno u online komunikaciji, što se odražava na porast uputnica za psihijatrijske i psihološke preglede u obiteljskoj medicini. Ministarstvo je odgovorilo izradom edukativnih materijala i osiguranjem specijalizacije za 70 dječjih psihijatara.
Iz Ministarstva obrazovanja, Momir Karin najavio je konkretne poteze: zabranu korištenja digitalnih uređaja tijekom i izvan nastave u osnovnim školama, uvođenje novih pedagoških mjera te dodatno zapošljavanje školskih psihologa.
Sudionici sjednice zaključili su da je Hrvatskoj hitno potrebna bolja međuresorna suradnja i brže preventivne politike kako bi zaštitila djecu u digitalnom okruženju koje se nezaustavljivo mijenja.
