Europski parlament u srijedu je usvojio nezakonodavno izvješće kojim se tehnološki divovi pozivaju da prestanu s „eksperimentom” na europskoj djeci te da se drastično ograniči pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i alatima umjetne inteligencije za maloljetnike.
Izvješće, usvojeno s 483 glasa za, predlaže minimalnu dobnu granicu od 16 godina za pristup, uz mogućnost pristupa djeci od 13 do 16 godina samo uz pristanak roditelja. Cilj je jasan: zaštititi psihičko zdravlje i razvoj djece od sustava dizajniranih isključivo za profit i stvaranje ovisnosti.
Eksperiment Muska, Zuckerberga ili Kine?
Christel Schaldemose, izvjestiteljica iz Danske, jasno je poručila da je Europa u „središtu eksperimenta” gdje tehnološki divovi, poput onih kojima upravljaju Elon Musk i Mark Zuckerberg, imaju neograničen pristup pažnji naše djece.
„Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje”, rekla je Schaldemose, upozoravajući da je 50 posto maloljetnika neprekidno na pametnim telefonima.
Društvene mreže su, pojašnjava izvjestiteljica, namjerno dizajnirane da pružaju udare dopamina, čime stvaraju ovisnost i ostavljaju osjećaj praznine te anksioznosti kod djece kada su bez mobitela. Roditelji su u ovoj borbi sami preslabi, zbog čega se traži hitna politička akcija.
Zabrana ovisničkog dizajna: zbogom scrollanju i automatskoj reprodukciji
Osim dobne granice, ključna točka izvješća je poziv na zabranu ovisničkih praksi koje platforme koriste kako bi korisnike zadržale što duže online.
To uključuje:
-
Zabranu beskonačnog ‘scrollanja’
-
Zabranu automatskog pokretanja sadržaja (autoplay)
-
Zabranu manipulativnih sustava koji nagrađuju što dužu upotrebu
HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol pozdravio je podršku zabrani ovisničkih algoritama, naglašavajući da oni neprestano prikazuju sličan sadržaj djetetu kako bi ga zadržali online što je dulje moguće. „Digitalni svijet mora biti prilagođen interesima djece, a ne isključivo profitu”, zaključio je Sokol.
Hrvatski glasovi alarmiraju: “Crne misli i samoozljeđivanje”
Hrvatski europarlamentarci snažno su podržali izvješće, upozoravajući na ozbiljnost situacije u Hrvatskoj i Europi.
Biljana Borzan (SDP/S&D), koja često govori o ovoj temi, za Hinu je izjavila da je situacija „alarmantna”, navodeći kako su pojavom pametnih telefona među mladima sve češći slučajevi „crnih misli, depresije, pokušaja samoubojstava i samoozljeđivanja”.
Sunčana Glavak (HDZ/EPP) upozorila je da je jedno od šest školske djece u Europi doživjelo cyberbullying te naglasila kako su maloljetnici i dalje izloženi manipulativnom dizajnu gdje se prednost daje monetizaciji, a ne njihovim najboljim interesima. I ona zagovara zabranu manipulativnih notifikacija i automatske reprodukcije.
Zastupnica Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) upozorila je na sve veći broj slučajeva gdje odrasli vrbuju djecu online i pozvala na jačanje medijske pismenosti.
Zastupnik Gordan Bosanac (Zeleni) naglasio je da će EU naići na „tvrdi orah” u provedbi ovih mjera zbog moćnih tehnoloških tvrtki koje će se usprotiviti regulacijama. „Bitno je da tu izdržimo kao parlament, da ne popustimo”, poručio je Bosanac, pozdravljajući preporuku Možemo o zabrani mobitela u osnovnim školama u Zagrebu.
Iako je izvješće nezakonodavno, ono je snažan politički signal Europske unije i poziv Europskoj komisiji da u novom sazivu krene u konkretne zakonske prijedloge kojima bi se konačno stalo na kraj „ovisničkom” dizajnu i zaštitilo najmlađe korisnike digitalnih platformi.
