Europski parlament u utorak je podržao osnaživanje Europola u borbi protiv krijumčara nezakonitih migranata, između ostalog kroz veća izdvajanja i uspostavljanje posebnog centra pri toj europskoj agenciji.
Više od 90 posto ljudi koji stižu u Europsku uniju nezakonitim putem to čini uz pomoć krijumčara, stoji u izvješću nizozemskog pučana Jeroena Lenaersa usvojenom u utorak. Kriminalne mreže diljem svijeta na krijumčarenju godišnje zarade između 4,7 i 6 milijardi eura, upozorio je Lenaers na raspravi u ponedjeljak.
„Kriminalne skupine iskorištavaju ranjive ljude, smatrajući ih poslovnom prilikom”, kazao je.
Nizozemac je naglasio da se izvješćem, usvojenim u srijedu velikom većinom glasova, jača institucionalni okvir Europola za učinkovitiju borbu protiv krijumčara, između ostalog osnivanjem posebnog centra posvećenog samo tim kriminalnim skupinama.
Europska agencija zahtijevat će snažniju koordinaciju država članica, između ostalog i kroz snažniju obavještajnu razmjenu, a odsad će se baviti i digitalnom dimenzijom jer krijumčari mnoge aktivnosti obavljaju putem društvenih mreža, najavio je Lenaers.
Prema prijedlogu Europske komisije, Europol će biti osnažen s dodatnih 50 milijuna eura te 50 zaposlenika, stoji u izvješću.
Povjerenica Europske komisije (EK) za Mediteran Dubravka Šuica tijekom rasprave u Strasbourgu u ponedjeljak je rekla da kriminalne mreže velik dio zarađenih milijardi koriste kako bi financirale i druge kriminalne aktivnosti poput trgovine ljudi, krijumčarenja droge ili nasilnih zločina.
„Najgore od svega je što je taj novac zarađen na iskorištavanju onih najranjivijih na svijetu”, rekla je Šuica, naglasivši da je „krijumčarenje migranata – zlo”.
Hrvatska povjerenica najavila je da će borbu protiv kriminalnih skupina ojačati i druga konferencija svjetskog saveza protiv krijumčara kojeg 10. prosinca organizira predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.
U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik EPP-a Karlo Ressler koji je krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima prozvao „među najokrutnijim zločinima u Europi”.
„Dok iskorištavaju još uvijek ‘prelabav’ europski sustav, krijumčari sami biraju tko nezakonitim rutama ulazi u Europu, a europski građani i države nose teret sigurnosnih rizika i humanitarnih posljedica”, naglasio je.
Ressler je pozdravio izvješće kao prvi korak, pa istaknuo da sustav protiv krijumčara „treba stalnu nadogradnju” te da u Europi „ne može biti mjesta za mreže koje potkopavaju naše zakone i granice” ni za „kriminalnu industriju koja ljudsku nesreću pretvara u robu”.
