U nastavku suđenja u korupcijskoj aferi “Po babi i po stričevima” na Županijskom sudu u Zagrebu, obrana četvorice bivših ministara usprotivila se dokaznim prijedlozima Uskoka. Glavni prigovori odnose se na analitičke obavijesti policije o sadržaju mobitela, za koje branitelji tvrde da predstavljaju interpretaciju istražitelja, a ne izvorni dokaz.
Osim toga, obrana se usprotivila izvođenju dokaza pribavljenih u postupku pokrenutom protiv bivše državne tajnice Josipe Pleslić (ranije Rimac). Odvjetnici tvrde da nisu imali uvid u taj spis te stoga ne mogu osporavati zakonitost tih dokaza.
Optužnica Uskoka tereti četvoricu nekadašnjih ministara – Darka Horvata, Tomislava Tolušića, Josipa Aladrovića i Borisa Miloševića – te gradonačelnika Županje Damira Juzbašića. Svi su oni na prošloj raspravi odbacili krivnju za nezakonitosti vezane uz dodjelu poticaja i zapošljavanje.
Raspored svjedočenja i ključne nagodbe
Odvjetnica Višnja Drenski Lasan, braniteljica Darka Horvata, pojasnila je da se obrana ne protivi saslušanju 73 predložena svjedoka, već rasporedu njihova svjedočenja. Obrana smatra da bi bivši optuženici koji su priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom u zamjenu za manje kazne trebali biti saslušani kao prvi svjedoci, a ne posljednji, kako predlaže Uskok. Među ključnim svjedocima koje Uskok predlaže su bivša Horvatova pomoćnica Ana Mandac, koja je ranije priznala korupciju, te čelnik srpske manjine Milorad Pupovac.
Detalji optužnice: Poticaji i zapošljavanje
Uskok tereti Darka Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, da je 2018. godine kao ministar gospodarstva, zajedno s Anom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna. U ovom kraku slučaja obuhvaćeni su i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević, budući da je dio poticaja bio namijenjen pripadnicima srpske nacionalne manjine.
Iz ovog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Josipa Aladrovića, kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Gradonačelnika Županje Damira Juzbašića optužnica tereti da je preko Ane Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović navodno i učinio, dostavivši kandidatkinji zadatke za testiranje.
Nakon pokretanja istrage 2022. godine, Aladrović i Milošević ostali su neko vrijeme na ministarskim funkcijama, što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica članova Vlade.
