Zbog nezaustavljivog rasta troškova života, Hrvati sve češće traže drugi, pa čak i treći posao. Prema rezultatima ankete servisa MojaPlaća, u kojoj je sudjelovalo 690 ispitanika, svaka peta osoba (točno 21%) u Hrvatskoj ima dodatni posao. Taj dodatni angažman najčešće služi isključivo za popunjavanje obiteljskog proračuna, budući da jedna plaća više nije dovoljna za pokrivanje osnovnih izdataka poput stanovanja, hrane i goriva.
Poslovi u uslužnim djelatnostima dominiraju
Najzastupljeniji dodatni poslovi koncentrirani su u uslužnim djelatnostima. Građani najčešće konobare, rade u prijevozu putnika, čiste ili obavljaju razne povremene fizičke poslove. Situacija je toliko napeta da dio sudionika ankete priznaje da aktivno traži i treći posao, jer ni dva izvora prihoda nisu dovoljna za podmirivanje mjesečnih troškova.
Više od trećine razmišlja o promjeni ili biznisu ‘sa strane’
Iako 28 posto sudionika trenutačno ne radi jer su nezaposleni i traže glavni posao, veliki dio zaposlenih razmišlja o promjeni. Čak 35 posto anketiranih zasad nema dodatni angažman, ali ozbiljno razmišlja o njemu. Glavni razlog za to je nezadovoljstvo trenutačnom financijskom situacijom, ali i želja za promjenom te razvojem vlastitog malog biznisa “sa strane”, jer ih postojeći posao više ne ispunjava. Samo 16 posto ispitanika uopće ne razmišlja o dodatnom poslu, ili zbog pristojne plaće ili zbog nedostatka vremena uslijed pretrpanih obiteljskih i poslovnih obveza.
Za dostojanstven život potrebno 2000 eura
Ovaj trend dolazi u trenutku kada je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj, s uračunatim dodacima, u trećem kvartalu iznosila 1539 eura. Ipak, kako se navodi u izvještaju, sve se češće čuje da bi “dostojanstvena plaća” za život iznad razine pukog preživljavanja trebala iznositi znatno više, oko 2000 eura. Dok država broji prosjeke, čini se da se velik dio građana doslovno bori za svaki dodatni euro.
