Mladi liječnici u Hrvatskoj iscrpljeni su, razočarani i nezadovoljni sustavom specijalističkog usavršavanja i uvjetima rada, pokazuje drugo po redu longitudinalno istraživanje Studija hrvatskog liječništva koje je provela Hrvatska liječnička komora (HLK), priopćili su u srijedu.
Prema rezultatima istraživanja, specijalizanti u prosjeku godišnje odrade više od 300 prekovremenih sati, često rade i kada su bolesni te na više radilišta unutar bolnice, stoji u priopćenju Hrvatske liječničke komore.
Svaki drugi liječnik ne stiže sve radne obveze obaviti unutar radnog vremena, a zadovoljstvo ravnotežom privatnog i poslovnog života prosječno iznosi tek 5 na skali od 1 do 10.
“Naši su specijalizanti kronično iscrpljeni zbog prevelikog radnog opterećenja i premda je broj prekovremenih sati smanjen za 29 posto u odnosu na prvi val istraživanja, osjećaj stalne utrke s vremenom i dalje je izražen, a to je jedan od glavnih izvora nezadovoljstva i premorenosti“, rekao je predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike Nikola Prpić.
Posebno zabrinjavaju rezultati koji se odnose na sustav specijalističkog usavršavanja. Svaki drugi specijalizant nikada nije razgovarao s glavnim mentorom o planu specijalizacije, a povratne informacije o kvaliteti svojeg rada rijetko ili nikada ne dobiva.
Mladi liječnici nezadovoljni su mogućnostima stjecanja praktičnih vještina (41 posto) i kvalitetom stečenih kompetencija (53 posto), što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na istraživanje iz 2022.
Razočaranje pozivom vidljivo je i u podatku da bi medicinu ponovno upisao tek svaki treći specijalizant, odnosno 36 posto, dok je prije tri godine to izjavila gotovo polovica ispitanih. Čak 74 posto mladih liječnika smatra da su im plaće neadekvatne, a zadovoljstvo plaćom ocijenili su ocjenom “dovoljan”, odnosno 4,5 na ljestvici od 1 do 10.
Više od polovice ispitanih povremeno razmatra odlazak u inozemstvo, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2022. godinu.
HLK upozorava da rezultati potvrđuju već uočene obrasce kao što su preopterećenost, iscrpljenost, nedostatak vremena za pacijente te nezadovoljstvo sustavom edukacije i uvjetima rada.
“Sustav opstaje zahvaljujući predanosti i žrtvi specijalizanata i svih ostalih liječnika, što dugoročno nije održivo”, poručuju iz Komore.
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić istaknuo je da je postojeći sustav specijalizacija nezadovoljavajuć i zastario, a liječnici kroz njega ne dobivaju potrebnu razinu znanja i vještina.
“Tražimo provođenje reforme specijalističkog usavršavanja kroz nacionalno raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija uz značajno unaprjeđenje mentorstva. HLK je spreman preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika i njegovo reformiranje”, poručio je Luetić.
