Nagrada Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost dodjeljuje se svake godine za prethodnu školsku godinu po jednom učeniku od 5. do 8. razreda osnovne škole te od 1. do 4. razreda srednje škole u Zagrebu, na Međunarodni dan tolerancije, 16. studenoga.

Prvi put je dodijeljena 2010. i dosad ju je dobilo 30 učenika. Iznosi 2400 eura, a isplaćuje se 200 eura mjesečno kroz 12 mjeseci.

Samo sedam prijedloga

Na natječaj zagrebačke Gradske skupštine za ovogodišnju nagradu pristigla su samo dva prijedloga osnovnih te pet prijedloga srednjih škola.

Odbor za javna priznanja razmotrio ih je te Gradskoj skupštini predložio da Nagradu ove godine dodijeli Erin Jakolić, učenici Osnovne škole Grigora Viteza te Bruni Blaić, učenici XVI. gimnazije.

Erin Jakolić ističe se komunikacijskim vještinama, uzornim ponašanjem i spremnošću na pomoć drugim učenicima u razredu. Učenike potiče na suradnju i pomaže u rješavanju sukoba u razredu upućujući i druge u nenasilan način rješavanja sukoba, ističe se u obrazloženju njezine Nagrade.

Svojim primjerom pokazuje kako biti hrabar znači stati u obranu slabijih i dati podršku onima kojima je najpotrebnije.

Bruna Blaić je uzornog vladanja, pristojna, empatična, dobra prijateljica, uvijek spremna pomoći drugima i omiljena u razredu, ističe se u obrazloženju njezine Nagrade.

Posebno se istaknula u nedavnom događaju kada su trojica nepoznatih mladića, prvo u tramvaju naguravali i maltretirati učenika iz njezine škole, a nakon što su izašli iz tramvaja sustigli ga  i počeli udarati, zbog čega se jako prestrašio. U tom trenutku, kada je mislio da mu nitko neće pomoći jer su odrasli ljudi samo stajali i gledali, Bruna je stala pred trojicu mladića i rekla im da prestanu, što su i učinili te pobjegli.

Mišić: Porast nasilja među mladima

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine SDP-ov Matej Mišić na sjednici je upozorio na problem vršnjačkog nasilja i malog broja prijavljenih učenika za dodjelu Nagrade Luka Ritz, a u tome su mu se pridružili i drugi gradski zastupnici.

“Nagrada nosi snažnu poruku i podsjeća nas na mladog čovjeka čiji je život nasilno prekinut ali i na našu zajedničku obvezu da budemo glasni i odlučni u osudi svakog oblika nasilja”,  poručio je Mišić.

Upozorio je da nažalost posljednjih mjeseci u Zagrebu svjedočimo porastu nasilja među mladima. To je, ističe Mišić, ozbiljno upozorenje da se nasilje ne smije relativizirati i ignorirati, jer svaka šutnja pred nasiljem slabi i temelje našeg društva.

“Nagrada je poziv da se snažnije zauzmemo za društvo u kojem se nasilje ne tolerira. Svi znamo da Nagrada postoji ali na nama je da već ove godine krenemo u njezinu jaču promociju. Naša odgovornost je stvarati ozračje u kojem mladi znaju da hrabrost nije u snazi ruke ni u riječima mržnje već u solidarnosti, poštovanju i zaštiti slabijeg”, poručio je.

Profesor s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta  Krunoslav Nikodem kaže da postoje brojni i različiti čimbenici koji su povezani sa sve većom pojavnosti vršnjačkog nasilja, no smatra da je ključni razlog to što djeca i mladi sve teže pronalaze smisao života u društvu u kojem žive.

“Kada više ništa nema smisla, nasilje postaje jedan od mogućih odgovora na besmisao života”, upozorava Nikodem.

Nikodem: Razvijati uključivo društvo

Na pitanje što bi po njegovom mišljenju trebalo poduzeti da se takvo nasilje spriječi, ističe da svaki konkretni slučaj treba strogo sankcionirati, bez obzira o kome je riječ.

“A u općem smislu treba razvijati uključivo društvo s jasnim društvenim ulogama. Upravo zbog toga što one ne postoje danas je izrazito teško i zahtjevno biti bilo što, a ta nejasnoća i nesigurnost možda i najviše pogađa roditelje i djecu”, rekao je.

Smatra da prosvjedi roditelja mogu pomoći, ne toliko u smislu trenutnog smanjivanja vršnjačkog nasilja već više u smislu razvoja solidarnosti u zajednici, prepoznavanja problema i vršenja pritiska da se problemi počnu rješavati.

Što se tiče činjenice da se sve manje učenika osnovnih i srednjih škola javlja za dodjelu Nagrade Luka Ritz, Nikodem kaže da razlozi mogu biti brojni i teško je nagađati o tome.

Na pitanje znači li to da je nasilje na neki način “in”, a nenasilje “out”, s obzirom da sve više djece i mladih objavljuje čak i videa s nasiljem, Nikodem odgovara da je nasilja među njima, uostalom kao i među odraslima, u određenoj mjeri uvijek bilo, a razvoj tehnologije je tome dodao neke nove mogućnosti i probleme.

“Ne bih rekao da je nasilje „in“ jer se ipak radi o pojedincima i manjim skupinama, barem za sada”, kaže.

Nikodem podsjeća da je Gradska skupština 2024. donijela Akcijski plan za prevenciju vršnjačkog nasilja od 2024. do 2026. te ističe da je primjena tog plana važan dio u suzbijanju vršnjačkog nasilja.

“No, to nije samo pitanje grada Zagreba već prije svega obitelji, a onda i šire društvene zajednice u kojoj su djeca i mladi uglavnom zapostavljeni. Veću pojavnost vršnjačkog nasilja možemo promatrati i kao pokušaj djece i mladih da ukažu na tu zapostavljenost”, upozorio je sociolog.