Svjetski poznata etologinja, primatologinja i neumorna aktivistica za zaštitu okoliša, Jane Goodall, preminula je u srijedu u 91. godini prirodnom smrću, objavio je Institut Jane Goodall koji je osnovala. Odlazak Goodall, čija su otkrića revolucionirala znanost, označava kraj ere jedne od najvažnijih zagovornica zaštite prirode u povijesti.
Životna misija u Gombeu
Goodall je svoju dječju ljubav prema primatima iz primorskog engleskog sela pretvorila u cjeloživotnu misiju u Africi. Nakon što si nije mogla priuštiti studij, radila je kao tajnica sve dok je put u Keniju 1957. nije doveo do susreta s poznatim antropologom dr. Louisom Leakeyjem. Uz njegovu pomoć, 1960. godine započela je rad u Rezervatu za čimpanze Gombe Stream u današnjoj Tanzaniji.
Njezin rad prokrčio je put nizu drugih žena u znanosti, uključujući Dian Fossey. Goodall je prodrmala znanstvene norme dajući primatima imena umjesto brojeva, uključujući njihove obiteljske odnose i osjećaje u svoj rad. Njezino najvažnije otkriće bilo je da se čimpanze koriste alatom, što je prisililo znanstvenu zajednicu da preispita definiciju čovjeka. “Otkrili smo da naposljetku ne postoji jasna linija koja dijeli ljude od ostatka životinjskog carstva,” rekla je 2002. godine.
Od primatologije do globalne aktivistice
Gotovo trideset godina nakon što je prvi put stigla u Afriku, Goodall je shvatila da ne može zaštititi čimpanze bez rješavanja problema uništavanja staništa. Njezin fokus se prebacio s promatranja primata na globalna pitanja klimatskih promjena.
Godine 1977. osnovala je Institut Jane Goodall, neprofitnu organizaciju usmjerenu na istraživanja, očuvanje prirode i ekološko obrazovanje diljem svijeta. Godinama je putovala u prosjeku 300 dana godišnje, sastajući se s dužnosnicima i držeći predavanja, pozivajući svijet na hitne mjere protiv klimatskih promjena.
Iako je svjedočila razornom uništavanju okoliša, Goodall je zadržala optimizam: “Zaboravljamo da smo dio prirodnog svijeta. Još uvijek imamo nešto vremena. U našim je rukama, u vašim je rukama i mojim rukama, i rukama naše djece. To stvarno ovisi o nama,” poručila je u svojoj snažnoj poruci nade.
Za svoj je rad proglašena Damom Britanskog Carstva 2003. godine, a 2025. primila je američku Predsjedničku medalju slobode. Njezin neizbrisiv doprinos etologiji i aktivizmu ostaje trajno naslijeđe.
