Dok se službene brojke o ilegalnim migracijama smanjuju, napetosti i sukobi diljem Europe sve više izbijaju na površinu. Iako je u prvoj polovici godine zabilježen pad ilegalnih ulazaka u EU za 20 posto, ta tema i dalje dominira javnim diskursom, često potaknuta dezinformacijama i političkim manipulacijama.
Frontex, europska agencija za graničnu i obalnu stražu, registrirala je 75.900 ilegalnih migranata u prvih šest mjeseci, što je s obzirom na populaciju od 450 milijuna stanovnika zanemariv broj. No, to ne sprječava da migracije postanu plodno tlo za raspirivanje straha i bijesa među stanovništvom, što se manifestira u sve češćim i žešćim sukobima.
Od Španjolske do Švedske: Slična priča, različite lokacije
Situacija u španjolskom gradiću Torre Pacheco nedavno je uzbunila europsku javnost. Nakon što su mladi Marokanci napali 68-godišnjeg mještanina, društvene mreže su se užarile. Pozivi na „lov na imigrante“ i lažni videozapisi doveli su do višednevnih sukoba. Slični incidenti zabilježeni su i u Nimesu, Dresdenu i Malmöu, gradovima koji se bore sa socijalnim i ekonomskim napetostima te problemima integracije.
Španjolski ministar unutarnjih poslova otvoreno je optužio ultradesničarske skupine za plansko poticanje nasilja, a državni tužitelj za zločine iz mržnje Miguel Angel Aguilara poručio je da se „laži i dezinformacije s društvenih mreža ne smiju pretvoriti u fizičko nasilje na ulicama“. To upućuje na zaključak da je stvarna kriza često u sferi online manipulacija, a ne u stvarnom broju migranata.
EU u migracijskom paradoksu
Iako je EU ekonomski ovisna o doseljenicima zbog pada nataliteta i starenja stanovništva, javni diskurs im često uskraćuje pripadnost. Ta je ovisnost jasno vidljiva u nedostatku radne snage u brojnim sektorima, no u javnosti se migranti percipiraju kao prijetnja sigurnosti.
Europska unija je svjesna problema i pokušava ga riješiti kroz Pakt o migracijama i azilu, ali provedba nailazi na brojne prepreke. Više od dvije petine članica Schengena ponovno je uvelo granične kontrole, što je korak unatrag za slobodu kretanja i općenito povjerenje u europske politike. Bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvoreno je rekao kako je jedini rezultat tih kontrola „smetnja radnicima“.
Što donosi budućnost?
Stručnjaci su složni da će migracije ostati ključna tema u nadolazećim godinama, posebno u izbornim kampanjama. Porast broja sukoba nije toliko zabrinjavajući sam po sebi, koliko je zabrinjavajuće širenje panike putem društvenih mreža i političke retorike. Mnogi politički lideri, od Italije do Švedske, koriste antiimigrantsku retoriku kako bi privukli birače.
Iako EU pojačava kontrolu ilegalnih migracija, pitanje je hoće li uspjeti postići jedinstvo među članicama. Jedan od gorućih problema je i neuspjeh u učinkovitom protjerivanju ilegalnih migranata. Od 400.000 naloga za povratak godišnje, vrati se samo oko četvrtina, što dodatno stvara pritisak.
Zaključno, Europska unija nalazi se u složenom migracijskom paradoksu – s jedne strane ekonomski ovisi o migrantima, a s druge ne uspijeva uspostaviti jedinstvenu politiku i suzbiti manipulacije koje potpiruju sukobe. Hoće li EU uspjeti pronaći ravnotežu ili će napetosti nastaviti rasti, ovisi o sposobnosti da se odvoji stvarnost od dezinformacija koje dominiraju javnim prostorom.
