Cimeri, jedinstvena maska iz Murskog Središća, dobili su veliko priznanje uvrštavanjem u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u sklopu pokladnih običaja Međimurja. Ova šarena maska od krep papira, koju vjerno izrađuju i prenose dalje članice Društva žena Mursko Središće, daleko je više od estetskog ukrasa. Ona je simbol sjećanja na bogatu, ali i tešku rudarsku povijest grada.
Priča koja stoji iza maske
Rudarstvo je obilježilo život Murskog Središća od 1919. do 1972. godine, utječući na gospodarski, demografski i kulturni razvoj. No, rad stotinama metara pod zemljom, u mraku i stalnoj opasnosti, donosio je sa sobom i strah, neizvjesnost i praznovjerje. Jedno od najraširenijih vjerovanja bila je legenda o patuljcima, bićima koja su mogla donijeti nesreću ili pak pravovremeno upozoriti rudare na opasnost. Kao takvi, patuljci su uživali i strah i poštovanje te postali neizostavan dio rudarskog folklora.
S vremenom, nakon zatvaranja posljednjeg rudnika prije 53 godine, nove su generacije počele zaboravljati tu priču. Ipak, zahvaljujući entuzijazmu pokojne Ane Žilavec i članicama Društva žena, priča je oživjela. Maska “cimeri”, koja predstavlja rudarske patuljke, ponovno je postala dio fašničkih običaja, a znanje o njezinoj izradi prenosi se i na najmlađe.
Prepoznavanje kulturne vrijednosti
Cimeri su danas prepoznati kao jedan od kulturnih simbola najsjevernijeg grada, a interpretirani su i u Spomen domu rudarstva „Cimper“. Osim toga, po njima ime nosi i državna smotra hrvatske pučke drame koja se održava u Murskom Središću.
Uvrštavanje “cimera” u Registar kulturnih dobara veliko je priznanje za Mursko Središće, a posebno za Društvo žena Mursko Središće koje je neumorno čuvalo i promoviralo ovu tradiciju, osiguravajući da se sjećanje na rudarsku prošlost i njezine priče ne zaboravi.
