Američki predsjednik Donald Trump u subotu je izjavio da je uspješno izvršen napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući podzemno postrojenje za obogaćivanje nuklearnog goriva Fordow.
“Svi su avioni sigurni i na putu su kući”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, čestitajući pritom “našim velikim američkim ratnicima”.
Američki predsjednik svoju je objavu zaključio riječima “Sad je vrijeme za mir”.
U napadu su sudjelovali američki bombarderi B-2, izjavio je za Reuters američki dužnosnik, pod uvjetom da ostane anoniman.
Sukob između Izraela i Irana traje već više od tjedan dana, a brojni su poginuli i ozlijeđeni u zračnim napadima u obje zemlje.
Izrael tvrdi da napadom na Iran želi spriječiti Teheran u izgradnji nuklearnog oružja. Iran pak tvrdi da nuklearni program razvija u mirnodopske svrhe.
Diplomatski napori zapadnih snaga da zaustave sukob dosad nisu urodili plodom.
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) June 21, 2025
President Donald J. Trump Delivers Address to the Nation, June 21, 2025 https://t.co/yutRDvtWv0
— The White House (@WhiteHouse) June 22, 2025
Trump zaprijetio Iranu novim napadima
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Teheran sad mora pristati na mir inače će SAD napasti druge ciljeve u Iranu, istaknuvši da je jutrošnji napad bio iznimno uspješan.
Prema Trumpovim riječima, u jutrošnjem američkom bombardiranju potpuno su uništena tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Esfahan i Fordow.
“Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana”, izjavio je Trump u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran “nasilnikom Bliskog istoka”.
“Ako mir ne nastupi brzo, napast ćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto”, dodao je Trump.
Nakon obraćanja iz Bijele kuće američki predsjednik ponovno je upozorio Iran da se ne osvećuje SAD‑u.
“BILO KAKVU OSVETU IRANA PROTIV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA DOČEKAT ĆEMO SILOM MNOGO JAČOM OD ONE KOJOJ SMO SVJEDOČILI VEČERAS”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.
“ANY RETALIATION BY IRAN AGAINST THE UNITED STATES OF AMERICA WILL BE MET WITH FORCE FAR GREATER THAN WHAT WAS WITNESSED TONIGHT. THANK YOU! DONALD J. TRUMP, PRESIDENT OF THE UNITED STATES” pic.twitter.com/vhTb5uNuCB
— The White House (@WhiteHouse) June 22, 2025
Američki napad na Iran opasna je eskalacija sukoba – šef UN-a
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres proglasio je američki napad na Iran “opasnom eskalacijom u regiji koja je već na rubu”, naglasivši da se radi o izravnoj prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.
“Sve je veći rizik da će ovaj sukob brzo izmaći kontroli, uz katastrofalne posljedice za civile, regiju i svijet”, izjavio je Guterres.
“U ovom opasnom trenutku ključno je izbjeći vrtlog kaosa. Ne postoji vojno rješenje. Jedini je put prema naprijed diplomacija. Jedina je nada mir”, naglasio je dužnosnik.
Fordow uništen
Američke snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”, izjavio je američki predsjednik Donald Trump, dodavši da više nema Fordowa, “dragulja u kruni” Teheranovog nuklearnog programa.
Nakon višednevnih razmatranja Trumpova odluka da se pridruži izraelskom vojnom pohodu protiv Irana zaoštrila je sukob.
“Svi su avioni sigurni i na putu su kući”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, dodavši i čestitku “našim velikim američkim ratnicima”.
Američki predsjednik trebao je dati izjavu iz Ovalnog ureda u 22 sata prema istočnoameričkom vremenu.
SAD je diplomatskim putem obavijestio Iran da američki plan ne obuhvaća nastojanja da smijeni iranski režima te da su izvršeni napadi sve što SAD planira poduzeti.
Trump je izjavio da su američke snage pogodile tri iranska glavna nuklearna postrojenja: Natanz, Esfahan and Fordow. Šest bombi za razaranje bunkera bačeno je na Fordow, dok je 30 projektila Tomahawk ispaljeno na ostala postrojenja, izjavio je američki predsjednik za Fox News.
U napadu su sudjelovali američki bombarderi B-2, izjavio je jedan američki dužnosnik za Reuters, pod uvjetom da ostane anoniman.
“Puni spremnik BOMBI bačen je na primarnu metu, Fordow”, objavio je Trump na Truth Socialu, dodavši da “Fordowa više nema”.
“IRAN SAD MORA PRISTATI NA OKONČANJE OVOG RATA”, napisao je američki predsjednik.
Ranije u subotu Reuters je izvijestio o kretanju bombardera B-2, koji se mogu opremiti za prenošenje masivnih bombi potrebnih za napad na Fordow, nuklearno postrojenje ukopano u planinu.
Iranski dužnosnik potvrdio je da su dio postrojenja Fordow napali “neprijateljski bombarderi”, prenijela je novinska agencija Tasnim.
Jedan izraelski dužnosnik izjavio je da je Izrael s Washingtonom “u punoj mjeri koordinirao” američki napad, prenijela je izraelska javna televizija.
Trump je nakon napada razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, prema riječima dužnosnika Bijele kuće.
Sukob između Izraela i Irana traje već više od tjedan dana, a brojni su poginuli i ozlijeđeni u zračnim napadima u obje zemlje.
Izrael tvrdi da napadom na Iran želi spriječiti Teheran u izgradnji nuklearnog oružja, dok Iran tvrdi da nuklearni program razvija isključivo u mirnodopske svrhe.
Diplomatski napori zapadnih snaga da zaustave sukob zasad nisu urodili plodom.
Proteklih dana američki zastupnici, uključujući neke republikance, tvrdili su da Trump mora dobiti dozvolu od američkog Kongresa prije nego što obveže američku vojsku na sudjelovanje u bilo kakvoj borbi protiv Irana.
Izraelski vojni dužnosnici izvijestili su ranije u subotu da su izvršili još jedan niz napada na nekoliko desetaka vojnih ciljeva u sjeverozapadnom Iranu.
Izrael je napad započeo 13. lipnja, tvrdeći da je Iran na rubu izgradnje nuklearnog oružja. Smatra se da Izrael ima nuklearno oružje, ali država to nikad nije ni potvrdila ni opovrgnula.
U Iranu je najmanje 430 ljudi poginulo, a 3.500 ih je ozlijeđeno otkad je Izrael započeo napade, izvijestili su iz iranske državne medijske kuće Nour News, navodeći podatke ministarstva zdravstva.
U Izraelu su 24 civila poginula u iranskim raketnim napadima, prema podacima lokalnih vlasti. Iran je prema Izraelu ispalio više od 450 projektila, objavio je ured izraelskog premijera.
Izraelski dužnosnici izjavili su da su od početka sukoba ozlijeđene 1.272 osobe, od kojih je 14 u kritičnom stanju.
Trumpova odluka da napadne Iran “promijenit će povijest”
Izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu pohvalio je “hrabru odluku” američkog predsjednika Donalda Trumpa da bombardira iranska nuklearna postrojenja, izjavivši da će ta odluka “promijeniti tijek povijesti”.
Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow koji je ukopan u planinu.
“Povijest će pamtiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi najopasnijem režimu na svijetu onemogućio da se dokopa najopasnijeg oružja na svijetu”, izjavio je Netanyahu u govoru.
Iranski nuklearni program prijetio je našem opstanku i ugrožavao je mir u svijetu, prenosi Reuters riječi izraelskog premijera.
Netanyahu je naglasio da je napad na nuklearni program proveden “uz punu koordinaciju” s Izraelom, a dodao je i da ga je američki predsjednik nazvao čim je napad izvršen.
Izrael je napao Iran 13. lipnja, tvrdeći da želi Teheran spriječiti u izgradnji nuklearne bombe. Iran pak inzistira da nuklearni program razvija isključivo u mirnodopske svrhe.
Nećemo dopustiti zaustavljanje nuklearnog razvoja – iranska organizacija
Iranska organizacija za atomsku energiju objavila je u nedjelju da neće dopustit zaustavljanje razvoja “nacionalne industrije”, aludirajući na Teheranov nuklearni program.
Napadi na iranska nuklearna postrojenja krše međunarodno pravo, izjavili su iz organizacije, ne navodeći pojedinosti o šteti nanesenoj u američkim napadima o kojima je ranije izvijestio američki predsjednik Donald Trump.
Nema kontaminacije oko napadnutih iranskih nuklearnih postrojenja
Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.
Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, u potpunosti ih uništivši, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iranski mediji prenijeli su da nakon američkih napada nisu pronađeni tragovi kontaminacije u područjima oko nuklearnih postrojenja te da nema opasnosti za stanovnike okolnih mjesta, izvijestio je Reuters.
Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.
Iran je evakuirao nuklearna postrojenja prije napada
Iran je tri napadnuta nuklearna postrojenja evakuirao neko vrijeme prije bombardiranja, izjavio je za iransku nacionalnu televiziju zamjenik ravnatelja te medijske kuće Hassan Abedini.
SAD je bombardirao iranska nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfaghan, izvijestio je ranije američki predsjednik Donald Trump, pohvalivši se da su postrojenja “potpuno uništena”.
“Zalihe obogaćenog uranija ranije su premještene iz nuklearnih centara i tamo nije ostalo nikakvih sirovina koje bi, u slučaju napada, mogle izazvati radijaciju i biti štetne našim sunarodnjacima”, prenio je Reuters Abedinijevu izjavu za iransku televiziju.
Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.
Iran zadržava pravo na svaki mogući odgovor na američke napade
Iran zadržava pravo na sve opcije samoobrane nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja, objavio je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi na platformi X, naglasivši da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.
Iranski ministar izjavio je da je SAD, kao stalni član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, napadom na iranska nuklearna postrojenja počinio tešku povredu Povelje Ujedinjenih naroda.
“Jutrošnji su događaji nečuveni i imat će trajne posljedice. Svaku članicu UN‑a ovakvo iznimno opasno i kriminalno bezakonje mora uznemiriti”, istaknuo je Araqchi.
Iran zadržava pravo na sve mogućnosti obrane svog suvereniteta, svojih interesa i svog naroda, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoobrani, zaključio je iranski ministar.
Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada
Izraelska vojska objavila je u nedjelju ujutro da su dva vala projektila ispaljena na Izrael iz Irana nakon američkog noćnog napada na ključna središta iranskog nuklearnog programa.
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Jeruzalemu i Tel Avivu, prema novinarima AFP-a koji su čuli snažne eksplozije.
“Vojska je nedavno identificirala projektile lansirane iz Irana prema teritoriju Države Izrael. Aktiviraju se obrambeni sustavi kako bi presreli prijetnju”, rekla je vojska u izjavi objavljenoj oko 6,30 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Slična izjava kojom se najavljuje drugi val izdana je pola sata kasnije, prije nego što je uzbuna ukinuta oko 7,10 po srednjoeuropskom vremenu.
Izraelske hitne službe izvijestile su o 11 ozlijeđenih nakon iranskog napada.
IAEA: Nema povećanja razina radijacije nakon američkih napada na Iran
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je u nedjelju da nije zabilježen porast razine zračenja nakon američkih napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući lokaciju Fordow.
“Nakon napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu – među kojima i Fordow – IAEA može potvrditi da zasad nije došlo do povećanja razine radijacije oko tih lokacija”, objavila je IAEA na platformi X.
Agencija je rekla da će daljnje procjene situacije u Iranu biti pružene čim više informacija bude dostupno.
Vjeruje se da je postrojenje za obogaćivanje uranija Fordow jedan od najvažnijih ciljeva Izraela u njegovom sukobu s Iranom.
Iran je ranije objavio da je tri napadnuta nuklearna postrojenja evakuirao neko vrijeme prije bombardiranja.
SAD je bombardirao iranska nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfaghan, izvijestio je ranije američki predsjednik Donald Trump, pohvalivši se da su postrojenja “potpuno uništena”.
Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.
Nuklearno postrojenje Fordow nije pretrpjelo značajna oštećenja, izjavio je za iransku novinsku agenciju Fars državni dužnosnik, istaknuvši da su oštećeni dijelovi postrojenja “na površini” te da se lako mogu obnoviti, navodi Reuters.
Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.
Following attacks on three nuclear sites in Iran – including Fordow – the IAEA can confirm that no increase in off-site radiation levels has been reported as of this time.
IAEA will provide further assessments on situation in Iran as more information becomes available.— IAEA – International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) June 22, 2025
Oštre kritike vodećih demokrata nakon američkih napada u Iranu
Vodeći američki demokrati oštro su u nedjelju kritizirali odluku predsjednika Donalda Trumpa o napadu na ciljeve u Iranu, dovodeći u pitanje zakonitost te vojne akcije.
Američke snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”, izjavio je američki predsjednik Donald Trump.
„Nijednom predsjedniku ne bi se smjelo dopustiti da jednostrano gurne ovu naciju u nešto tako značajno kao što je rat”, izjavio je vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer.
Republikanac Trump mora odgovarati Kongresu i američkom narodu. „Opasnost od šireg, duljeg i razornijeg rata sada se dramatično povećala“, rekao je Schumer.
Poput Schumera, vođa manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries također zatražio je da administracija hitno informira Kongres.
„Predsjednik Trump je obmanuo zemlju o svojim namjerama, nije zatražio odobrenje Kongresa za upotrebu vojne sile i riskira američko uplitanje u potencijalno katastrofalan rat na Bliskom istoku“, rekao je Jeffries.
„Rizik od rata sada se dramatično povećao“, naglasio je.
Bivša predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi optužila je Trumpa da djeluje nezakonito. „Večeras je predsjednik ignorirao ustav jednostrano angažirajući našu vojsku bez odobrenja Kongresa“, objavila je Pelosi na X.
„Pridružujem se svojim kolegama u traženju odgovora od administracije o ovoj operaciji koja ugrožava američke živote i riskira daljnju eskalaciju i opasnu destabilizaciju regije“, napisala je.
Od svojih kolega republikanaca, koji trenutno drže većinu u oba doma Kongresa, Trump je dobio brojne pohvale i podršku za napade na iranska nuklearna postrojenja.
Udari na Iran označavaju Trumpov najveći i najrizičniji vanjskopolitički potez
Odlukom bez presedana o bombardiranju iranskih nuklearnih postrojenja, čime se izravno pridružio izraelskom zračnom napadu na njegova regionalnog zakletog neprijatelja, američki predsjednik Donald Trump učinio je nešto što se dugo zaklinjao da će izbjeći – vojno intervenirati u velikom inozemnom ratu.
Dramatičan američki udar, uključujući ciljanje najutvrđenijeg iranskog nuklearnog postrojenja duboko pod zemljom, označava najveće vanjskopolitičko kockanje u dva Trumpova predsjednička mandata i potez je prepun rizika i nepoznanica, piše agencija Reuters.
Trump, koji je u subotu inzistirao na tome da Iran mora odmah dogovoriti mir ili se suočiti s daljnjim napadima, mogao bi izazvati Teheran na odmazdu zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, najvažnije naftne arterije na svijetu, napadima na američke vojne baze i saveznike na Bliskom istoku, pojačavanjem raketne salve na Izrael i aktiviranjem skupina pod iranskom kontrolom protiv američkih i izraelskih interesa diljem svijeta, rekli su analitičari.
Takvi potezi mogli bi dovesti do šireg i dugotrajnijeg sukoba nego što je Trump zamislio, izazivajući sjećanja na “beskrajne ratove” koje je Amerika vodila u Iraku i Afganistanu, a koje je Trump ismijavao kao “glupe” i obećao da se nikada neće uvući u njih.
“Iranci su ozbiljno oslabljeni u svojim vojnim sposobnostima”, rekao je Aaron David Miller, bivši pregovarač za Bliski istok u vrijeme demokratskih i republikanskih američkih administracija. „Ali imaju razne vrste ‘asimetričnih’ načina na koje mogu odgovoriti… Ovo neće brzo završiti.“
Uoči bombardiranja koje je najavio kasno u subotu, Trump se kolebao između prijetnji vojnom akcijom i poziva na obnovu pregovora kako bi potaknuo Iran da postigne dogovor o nuklearnom programu.
Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da je, nakon što se Trump uvjerio da Teheran nema interesa za postizanje nuklearnog sporazuma, odlučio da su napadi „pravi put“.
Trump je dao zeleno svjetlo nakon što se uvjerio u „veliku vjerojatnost uspjeha“, rekao je dužnosnik. Odluka je donesena nakon što je više od tjedan dana izraelskih zračnih napada na iranske nuklearne i vojne objekte utrlo put SAD-u da zada potencijalno krunski udarac.
Nuklearna prijetnja i dalje postoji
Trump je nakon napada ustvrdio da se radi o “velikom uspjehu” i pojasnio je da su korištene goleme “bombe za uništavanje bunkera” na glavnoj lokaciji u Fordou. No, neki stručnjaci sugeriraju da, iako je sada moguće da je iranski nuklearni program usporen dugi niz godina, prijetnja možda nije uklonjena.
Iran poriče da razvija nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program isključivo u mirnodopske svrhe.
“Dugoročno gledano, vojna akcija vjerojatno će potaknuti Iran da zaključi da je nuklearno oružje potrebno za odvraćanje i da Washington nije zainteresiran za diplomaciju”, objavilo je Udruženje za kontrolu naoružanja, nestranačka organizacija sa sjedištem u SAD-u koja se zalaže za zakonodavstvo o kontroli naoružanja.
“Sami vojni napadi ne mogu uništiti opsežno iransko nuklearno znanje. Udari će unazaditi iranski program, ali po cijenu jačanja odlučnosti Teherana da obnovi osjetljive nuklearne aktivnosti”, rekla je grupa.
Eric Lob, docent na Odjelu za politiku i međunarodne odnose na Sveučilištu Florida International, rekao je da je sljedeći iranski potez nepoznanica te je sugerirao da bi među njegovim oblicima odmazde mogao biti napad na “meke mete” SAD-a i Izraela unutar i izvan regije.
No, također je rekao da postoji mogućnost da se Iran vrati za pregovarački stol “iako bi to činili u oslabljenom položaju” ili da traži diplomatski izlaz.
Neposredno nakon američkih napada Iran je pokazao malo interesa za ustupke.
Iranska organizacija za atomsku energiju izjavila je da neće dopustiti da se zaustavi razvoj iranske “nacionalne industrije”, a komentator iranske državne televizije rekao je da će svaki američki građanin ili pripadnik vojske u regiji biti legitimna meta.
Karim Sadjadpour, analitičar Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, objavio je na X-u: „Trump je naznačio da je sada vrijeme za mir. Nejasno je i malo vjerojatno da će Iranci to vidjeti na isti način. Ovo će vjerojatnije otvoriti novo poglavlje 46-godišnjeg rata između SAD-a i Irana nego ga zaključiti.“
Promjena režima
Neki analitičari sugeriraju da bi Trump, čija je administracija prethodno odbacivala kao cilj svrgavanje iranskog vodstva, mogao biti uvučen u traženje “promjene režima” ako se Teheran odluči na snažnu odmazdu ili poteze prema stvaranju nuklearnog oružja.
To bi, pak, rezultiralo dodatnim rizicima.
“Oprezno prema širenju misije na kampanju promjene režima i demokratizacije”, rekla je Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok na Johns Hopkins School for Advanced International Studies u Washingtonu. “Kosti mnogih propalih američkih ‘moralnih’ misija pronaći ćete zakopane u pijesku Bliskog istoka.”
Jonathan Panikoff, bivši američki obavještajni časnik za Bliski istok, upozorio je da bi se iransko vodstvo brzo upustilo u “nesrazmjerne napade” ako bi osjetilo da je njihov opstanak ugrožen.
Ali Teheran će također morati biti svjestan posljedica, rekao je. Iako bi akcije poput zatvaranja Hormuškog tjesnaca predstavljale probleme za Trumpa s rezultirajućim višim cijenama nafte i potencijalnim inflacijskim utjecajem na SAD, to bi također naštetilo Kini, jednom od rijetkih moćnih iranskih saveznika.
Istodobno, Trump se već suočava sa snažnim otporom kongresnih demokrata prema iranskom napadu, a morat će se suočiti i s protivljenjem antiintervencionističkog krila vlastite republikanske baze.
Trump, koji se nije suočio s većom međunarodnom krizom u svom prvom mandatu, sada je upleten u jednu samo šest mjeseci nakon početka drugog.
Čak i ako se nada da će američko vojno sudjelovanje biti ograničeno vremenski i opsegom, povijest takvih sukoba često nosi neočekivane posljedice za američke predsjednike.
Trumpov slogan “mir kroz snagu” sigurno će biti testiran kao nikada prije, posebno s njegovim otvaranjem nove vojne fronte nakon što nije ispunio svoja predizborna obećanja o brzom okončanju ratova u Ukrajini i Gazi.
“Trump se vratio u ratni ‘posao'”, rekao je Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne skupine pri UN-u.
“Nisam siguran da je itko u Moskvi, Teheranu ili Pekingu ikada povjerovao u njegovu priču da je mirotvorac. Uvijek je to više izgledalo kao predizborna fraza nego kao strategija.”
Zrakoplovne tvrtke zaobilaze Bliski istok nakon američkih napada na Iran
Zrakoplovne tvrtke nastavile su u nedjelju izbjegavati velike dijelove Bliskog istoka nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, prema stranici za praćenje letova FlightRadar24, a promet je već zaobilazio zračni prostor u regiji zbog nedavnih uzajamnih raketnih napada Izraela i Irana.
“Nakon američkih napada na iranske nuklearne objekte, komercijalni promet u regiji funkcionira prema novim ograničenjima zračnog prostora uvedenim prošli tjedan”, prenosi FlightRadar24 na platformi društvenih medija X.
Njihova internetska stranica pokazuje da zrakoplovne tvrtke ne lete u zračnom prostoru iznad Irana, Iraka, Sirije i Izraela. Odabrale su druge rute poput sjevera preko Kaspijskog jezera ili juga preko Egipta i Saudijske Arabije, čak i ako to rezultira većim troškovima goriva i posade te duljim vremenom leta.
Baražni napadi raketama i dronovima u sve većem broju sukobljenih zona diljem svijeta predstavljaju visok rizik za zračni promet.
Safe Airspace, internetska stranica OPSGROUP-a, organizacije temeljene na članstvu koja dijeli informacije o riziku letenja, navodi u nedjelju da bi američki napadi na Iran mogli povećati rizike za američke operatere u regiji.
“Premda nije bilo konkretnih prijetnji civilnom zrakoplovstvu, Iran je prethodno upozorio da će uzvratiti napadom na američke vojne interese na Bliskom istoku – izravno ili putem posrednika poput Hezbolaha”, rekao je Safe Airspace.
Otkad je Izrael pokrenuo napade na Iran 13. lipnja, prijevoznici su obustavili letove prema odredištima u pogođenim zemljama, iako je bilo nekih evakuacijskih letova iz susjednih zemalja, a u nekima su se Izraelci vratili kući.
U danima prije američkih napada na Iran, American Airlines je obustavio letove za Katar, a United Airlines je učinio isto s letovima za Dubai.
Safe Airspace je rekao da je moguće da se rizici u zračnom prostoru sada prošire na zemlje uključujući Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate.
“I dalje savjetujemo visok stupanj opreza u ovom trenutku”, rekli su.
Najveći izraelski prijevoznici, El Al Israel Airlines, Arkia i Israir, u nedjelju su objavili da do daljnjega obustavljaju letove koji su ljudima omogućili povratak u Izrael. El Al je također rekao da će produljiti otkazivanje planiranih letova do 27. lipnja.
Izraelska uprava zračnih luka izjavila je da je zračni prostor zemlje zatvoren za sve letove, ali da kopneni prijelazi s Egiptom i Jordanom ostaju otvoreni.
Deseci tisuća Izraelaca i drugih koji su rezervirali karte za Izrael ne mogu doći u u tu zemlju.
Istodobno, gotovo 40.000 turista u Izraelu želi napustiti zemlju, od kojih neki idu preko jordanskih granica do Amana, a drugi brodom na Cipar.
Ministarstvo turizma kaže da pokušava olakšati izlazak tih ljudi.
Iranski nuklearni program: ključne lokacije
Iran je oduvijek nijekao bilo kakvu ambiciju razvoja nuklearnog oružja i ustrajava na svom pravu na civilni nuklearni program.
Iran je značajno ubrzao razvoj nuklearnog programa posljednjih godina, nakon što se 2018. godine počeo raspadati sporazum sa svjetskim silama o ograničavanju njegovih nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija. Iz sporazuma su se tada Sjedinjene Države pod Trumpom jednostrano povukle.
Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od sredine svibnja, ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija procijenjene su na 9.247,6 kilograma, odnosno 45 puta više od ograničenja utvrđenog sporazumom iz 2015.
U svojim zalihama Iran ima procijenjenih 408,6 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto što je samo mali korak do 90 posto potrebnih za nuklearnu bojevu glavu.
Zemlja sada teoretski ima dovoljno nuklearnog materijala koji je gotovo doveden do razine oružja, ako se dodatno pročisti, za oko 10 nuklearnih bombi, prema IAEA-u sa sjedištem u Beču.
Slijedi pregled glavnih iranskih nuklearnih lokacija.
Natanz
Oko 250 kilometara južno od Teherana, Natanz je glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija s velikim bunkerima, čije je postojanje prvi put otkriveno 2002.
Natanz ima gotovo 70 serija centrifuga u dva postrojenja za obogaćivanje uranija, od kojih je jedno pod zemljom.
U travnju 2021. lokacija je oštećena u napadu za koji je Iran rekao da je bio čin sabotaže Izraela.
Izrael je objavio da su njegovi nedavni napadi pogodili “srce iranskog programa” obogaćivanja uranija, ciljajući atomsko postrojenje u Natanzu i nuklearne znanstvenike.
Šef IAEA-e Rafael Grossi potvrdio je da je lokacija u Natanzu bila “među metama”.
Fordo
Fordo je tajno izgrađen uz kršenje rezolucije Ujedinjenih naroda, ispod planine u blizini svetog središnjeg grada Koma, a njegovo postojanje prvi je put objavljeno 2009.
Iran ga je u početku opisao kao objekt pod zemljom radi zaštitite od potencijalnih zračnih napada, no kasnije je rekao da se radi o postrojenju za obogaćivanje koje može primiti oko 3000 centrifuga.
Godine 2023. u postrojenju Fordo otkrivene su čestice uranija obogaćene do 83,7 posto, za koje je Iran tvrdio da su proizvod “nenamjernih fluktuacija” tijekom procesa obogaćivanja.
Trump ga je nazvao “primarnom lokacijom”.
Isfahan
U postrojenju za preradu uranija u Isfahanu u središnjem Iranu, sirovi iskopani uranij prerađuje se u uranijev tetrafluorid (UF4), a zatim u uranijev heksafluorid (UF6), plin za centrifuge.
Postrojenje je 2004., nakon završetka, industrijski testirano.
U centru u Isfahanu nalazi se i postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, koje je otvoreno 2009. i proizvodi nisko obogaćeno gorivo za upotrebu u elektranama.
U srpnju 2022. Iran je najavio planove za izgradnju novog istraživačkog reaktora na toj lokaciji.
Četiri njegove zgrade Izrael je pogodio 13. lipnja, uključujući postrojenje za preradu uranija.
Arak
Radovi na istraživačkom reaktoru za tešku vodu Arak u mjestu Hondab započeli su 2000-ih, ali su zaustavljeni prema uvjetima sporazuma iz 2015. godine.
Iran je u međuvremenu obavijestio IAEA o svojim planovima da reaktor pusti u pogon do 2026. godine.
Istraživački reaktor službeno je namijenjen proizvodnji plutonija za medicinska istraživanja, a lokacija uključuje i postrojenje za proizvodnju teške vode.
Teheran
Teheranski nuklearni istraživački centar ima reaktor koji su Sjedinjene Države isporučile 1967. godine za proizvodnju medicinskih radioizotopa.
Bušehr
Jedinu iransku nuklearnu elektranu u južnom lučkom gradu Bušehru izgradila je Rusija i počela je raditi s nižim kapacitetom 2011. godine prije nego što je 2012. godine priključena na nacionalnu električnu mrežu.
Rusija nastavlja isporučivati nuklearno gorivo za elektranu, koja ostaje pod kontrolom IAEA-e.
Tu elektranu kapaciteta od 1000 megavata počela je graditi njemačka tvrtka sve dok projekt nije zaustavljen Islamskom revolucijom 1979.
Moskva ga je kasnije dovršila.
Darhovin
Iran je krajem 2022. započeo izgradnju elektrane od 300 megavata u Darhovinu, na jugozapadu zemlje.
Sirik
Početkom 2024. započeo je radove u Siriku, u Hormuškom tjesnacu, na novom kompleksu od četiri pojedinačne elektrane ukupnog kapaciteta 5000 megavata.
