Ministri obrane zemalja članica NATO-a okupili su se u četvrtak u Bruxellesu kako bi pronašli odgovor na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za značajnim povećanjem izdvajanja za obranu. Manje od tri tjedna prije ključnog summita Saveza u Haagu, pritisak je ogroman, a cilj jasan: postići dogovor koji će zadovoljiti Washington i osigurati kontinuiranu američku predanost europskoj sigurnosti.
Donald Trump je ranije izjavio da bi saveznici trebali povećati svoja ulaganja u obranu na čak 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je drastičan skok u odnosu na trenutni cilj od 2 posto. Diplomatski izvori sugeriraju da europske zemlje razumiju da je povećanje obrambenih troškova cijena za američku podršku te su spremne pronaći način da Trumpu omoguće da na summitu 24. i 25. lipnja proglasi pobjedu.
“Moramo ići dalje i moramo ići brže,” izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu, naglašavajući hitnost situacije. Dodao je kako će “novi plan ulaganja u obranu biti u središtu samita NATO-a u Haagu.”
U nastojanju da se približi Trumpovom ambicioznom cilju, Rutte je članicama predložio da povećaju obrambene izdatke na 3,5 posto BDP-a, uz dodatnih 1,5 posto šire potrošnje vezane uz sigurnost, izvijestio je Reuters. To bi ukupno doseglo željenih 5 posto, no definicija “sigurnosne potrošnje” ostaje predmet rasprave. Ona bi potencijalno mogla obuhvatiti troškove za kibernetičku sigurnost, infrastrukturu i druge vrste ulaganja koja nisu izravno vezana uz vojsku, ali doprinose ukupnoj sigurnosti.
Potraga za realnim kompromisom
Unatoč Rutteovom prijedlogu, detalji novog plana ulaganja vjerojatno će se pregovarati sve do samog početka summita. “Moramo pronaći realan kompromis između onoga što je potrebno i onoga što je stvarno moguće potrošiti,” rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius u srijedu, naglašavajući složenost situacije.
Zemlje članice također su podijeljene oko vremenskog okvira za postizanje novih obveza. “Nema neograničenog vremena,” upozorio je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker. Rutte je predložio postizanje 5 posto do 2032. godine, datum koji neke istočnoeuropske države, poput Litve, smatraju previše dalekim. Litavska ministrica obrane Dovile Sakaliene izjavila je da je 2032. “definitivno prekasno” i zalaže se za cilj najkasnije do 2030. godine. S druge strane, neke članice smatraju čak i 2032. preranim i nerealnim, s obzirom na trenutačnu razinu potrošnje i industrijske proizvodnje.
Također se vodi rasprava o preciznoj definiciji “troškova vezanih za obranu”. Cilj je pronaći definiciju koja je dovoljno precizna da obuhvati samo stvarna ulaganja vezana uz sigurnost, a istovremeno dovoljno široka da uzme u obzir nacionalne specifičnosti, pojasnio je jedan NATO diplomat.
Uoči summita u Haagu, na kojem se očekuje da će biti donesen novi plan ulaganja u obranu, ministri se suočavaju s izazovom usklađivanja različitih nacionalnih interesa i prioriteta, sve pod budnim okom Washingtona. Odluke donesene u narednim tjednima imat će dugoročne posljedice na budućnost Saveza i njegovu sposobnost da odgovori na sve složenije sigurnosne izazove.
