Američka okružna sutkinja Allison Burroughs izdala je privremenu zabranu kojom se blokira plan administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da Sveučilištu Harvard uskrati mogućnost upisa stranih studenata, objavio je BBC u petak. Ova odluka dolazi nakon što je Harvard podnio tužbu protiv administracije, što predstavlja najnoviju eskalaciju u sve većem sporu između Bijele kuće i jedne od najprestižnijih američkih obrazovnih institucija.
Sveučilište Harvard je u svojoj tužbi navelo da je odluka Trumpove administracije, donesena u četvrtak, “očito kršenje” zakona i zajamčenih prava na slobodu govora.
Trumpova administracija kao razlog za ovu odluku navodi tvrdnje da Harvard nije poduzeo dovoljno mjera u borbi protiv antisemitizma, te da nije izmijenio svoje prakse zapošljavanja i upisivanja. Harvard je te optužbe oštro odbacio kao neutemeljene.
Sutkinja Burroughs je u kratkoj presudi donesenoj u petak stala na stranu Harvarda, privremeno blokirajući potez Ministarstva domovinske sigurnosti. Ministarstvo je dan ranije najavilo ukidanje pristupa Harvardu Programu studenata i posjetitelja na razmjeni (SEVP) – ključnoj vladinoj bazi podataka koja regulira status stranih studenata.
Na Harvardu trenutno studira oko 6800 stranih studenata, što čini više od 27 posto ukupnog broja upisanih ove akademske godine.
“Jednim potezom pera, vlada je pokušala izbrisati četvrtinu studentskog tijela Harvarda, međunarodne studente koji značajno doprinose Sveučilištu i njegovoj misiji”, stoji u tužbi koju je podnio Harvard.
Predsjednik Harvarda Alan Garber u svom je pismu javnosti osudio ovu odluku. “Osuđujemo ovu nezakonitu i neopravdanu akciju”, poručio je Garber. “Ukidanje (programa) nastavak je niza vladinih akcija odmazde protiv Harvarda zbog našeg odbijanja da se odreknemo svoje akademske neovisnosti i podvrgnemo se nezakonitom nastojanju savezne vlade da kontrolira naš nastavni plan, naše profesore i naše studentsko tijelo”, dodao je.
Na ove optužbe Harvarda reagirala je zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Abigail Jackson, koja je izjavila: “Da je Harvardu toliko stalo do okončanja pošasti antiameričkih, antisemitskih i proterorističkih agitatora na njihovom kampusu, ne bi se uopće našli u ovoj situaciji.” Jackson je dodala da bi Harvard trebao “uložiti svoje vrijeme i resurse u stvaranje sigurnog okruženja na kampusu umjesto podnošenja neozbiljnih tužbi.”
Financijska ovisnost Harvarda o stranim studentima je značajna. Mnogi od njih plaćaju punu školarinu, koja je znatno viša od iznosa koji plaćaju domaći studenti, od kojih mnogi primaju stipendije ili koriste studentske kredite. Primjerice, godišnja školarina na Pravnom fakultetu Harvarda iznosi visokih 80.760 dolara, a s uključenim troškovima smještaja, hrane i ostalih potrepština, godišnji troškovi penju se na oko 120.000 dolara.
Trumpova administracija već je ranije kritizirala Harvard i druge elitne institucije, ne samo zbog navodnog nedovoljnog suzbijanja propalestinskih aktivista, već i zbog tvrdnji o diskriminaciji konzervativnih stajališta. Administracija je pokrenula istrage protiv desetaka sveučilišta diljem zemlje, a ukinula je financiranje i drugim velikim obrazovnim institucijama, poput Sveučilišta Columbia u New Yorku.
U travnju je Bijela kuća zamrznula čak 2,2 milijarde dolara saveznog financiranja namijenjenog Harvardu, a predsjednik Trump je čak zaprijetio ukidanjem porezne olakšice koja je standardna za američke obrazovne institucije. Ova privremena sudska zabrana predstavlja značajan udarac na napore Trumpove administracije da izvrši pritisak na Harvard i druge visokoškolske ustanove.
