Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2024. godini iznosi 20,3 posto, dok je 21,7 posto osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ovi podaci otkrivaju izazove s kojima se suočava znatan dio hrvatskog stanovništva, posebno ranjive skupine.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosi 7.407 eura godišnje, dok je za četveročlanu obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina taj iznos 15.554 eura. Ova brojke ukazuju na financijske poteškoće s kojima se suočavaju mnogi građani.
Analiza DZS-a pokazuje da bi stopa rizika od siromaštva bila znatno viša bez socijalnih transfera i mirovina. Ako se izuzmu socijalni transferi, stopa rizika raste na 25,9 posto, a ako se izuzmu i mirovine, doseže čak 39,4 posto. Prosječni raspoloživi dohodak po kućanstvu iznosi 23.092 eura, dok je prosječni ekvivalentni raspoloživi dohodak 13.411 eura.
Regionalne razlike su značajne. Panonska Hrvatska ima najveću stopu rizika od siromaštva (29,7 posto), dok je u Gradu Zagrebu ta stopa najniža (9,7 posto). Posebno su ranjive određene demografske skupine:
- Djeca do 17 godina: 18,3 posto
- Osobe starije od 65 godina: 37 posto
- Nezaposleni: 40,5 posto
- Jednočlana kućanstva umirovljenika: 61,4 posto
- Samohrane majke: 57.5 posto
- Samohrani roditelji: 26,9 posto
- Obitelji s tri i više djece: 23,5 posto
Osim financijskih poteškoća, mnogi građani suočavaju se s materijalnom deprivacijom. 4,6 posto kućanstava ne može si priuštiti adekvatno grijanje, 34,7 posto ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora, a 34,9 posto ne može podmiriti neočekivane financijske izdatke.
Podaci DZS-a također otkrivaju da 4,8 posto osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok samo 1,6 posto živi u kućanstvima koja to čine vrlo lako.
Ovi podaci proizlaze iz Ankete o dohotku stanovništva, provedene 2024. godine, koja obuhvaća reprezentativni uzorak privatnih kućanstava u Hrvatskoj.
