IVO FABIJAN
SAMOCA
Opustite se i započnite dan pun
energije na frekvenciji 104 MHz
RADIO 105 SELNICA
Radio 105 Selnica | MEĐIMURSKA POPEVKA – „SREĆA“ MED MUROM I DRAVOM
MEĐIMURSKA POPEVKA – „SREĆA“ MED MUROM I DRAVOM
 „Međimurje nema nekih grandioznih spomenika, nema katedrala ni dvoraca, ne ističe se monumentalnim djelima. Pa ipak, ova zemlja između Mure i Drave  dala nam je jedan od najljepših i najvrednijih spomenika. To je svima nama poznata i draga međimurska popevka“, zapisala je etno-povjesničarka  prof. Marijana Gušić.
 
Zajednica hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije, Udruga Matapur čija je predsjednica Lidija Bajuk i KUU Seljačka sloga iz Nedelišća zajedničkim su snagama
2012. godine pokrenuli inicijativu kako bi Međimurska bila uvrštena kao nematerijalno kulturnou dobro Republike Hrvatske, u čemu smo i uspjeli te je 14.lipnja 2013. godine doneseno Rješenje Ministarstva kulture kojim Međimurska popevka ima svojstvo NEMATERIJALNOG KULTURNOG DOBRA Republike Hrvatske u smislu članka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Na inicijativu nositelja, uz stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, 2016. godine započelo se s pripremama za izradu nominacije za upis na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima: dr. sc. Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom uz potporu Međimurske županije i ustanova s područja Međimurske županije. Pojedinci i institucije sa 73 pisane potpore podržali su nominaciju što je bio svojevrsni presedan s obzirom na tako velik broj potpora.
Naša  največa čuvarica međimurskog blaga TETA LIZA koja nas  je napustila  u kolovozu 2017. godine u 93. godini života, a  iza koje je ostalo ono najdragocjenije - stotine ispjevanih međimurskih izvornih popijevaka, u svojem pismu tada je napisala:
 
Zovem se Elizabeta Toplek, a ljudi me znaju kak Tetu Lizu. Rodena sem 1924.
ljeta. Mogla bi reči da popievljem od da znom za sebe. Popievala sem s
starešima dok smo išlji napolje ilji domaj odelavalji sakojačke poslie (rezalji
zelje, čehalji perije, zbiralji graha, trebilji kuruzu.), popevala sem v školji,
popivala sem i v cirkvi. Članica sem našega denešnjega KUD-a ,,Seljačka sloga"
Donja Dubrava od zdavnja, čak otprije drugog svetskog rata. Moram reči da je
saka međimurska pesma jena životna priča v koji su opisani ljepi i menje ljhepi
događaji. Negda je nikaj ni moglo preti bez pesme (niti svati, niti rođendani,
imendani, različiti poslji i sl.]. Ja popevam i den denes. Do pred par tjeni sem joi
živela domaj i dok su došlje moje pajdašice i pajdoši z ,,Sloge", znalo se
zapopievati, a ve dok sem ovdi v domu v Priloku, isto tak zapopievljem
međimursku pesmu z ostaljima korisnikima doma.
Malo mi je žal kaj se međimurska pesma ne čuje tak gosto kak negda, alji se
nodjam da bo opstala još dogo i dok mene več nabo, dok bo
kulturnoumjetničkih društvi koji ju bodo njeguvalji i prenašalji na mlajše
generacije.
 
 
 
 
I onda konačno, točno prije dvije godine na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u srijedu, 28. studenog 2018. godine, u Port Louisu, u Republici Mauriciusu, „međimurska popevka“, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija, upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Na samu godišnjicu uvrštenja međimurske popevke na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva održan je program pod zajedničkim nazivom     „Ti si meni po serdini srca –međimurska popevka“, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva kulture,  a kojega su organizirali Međimurska županija, Matica hrvatska, Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, Institut za etnologiju i folkloristiku i Udruga Matapur.
Održan je prekrasan koncert izvornih međimurskih popijevki u Centru za kulturu Čakovec, dok je u Zagrebu u središnjici Matice hrvatske  održan  stručno-znanstveni kolokvij uz umjetnički program i izložbu posvećenu međimurskoj popevki  s eminentnim stručnjacima koji su o međimurskoj popevki govorili iz povijesnog, teološkog, književno-umjetničkog, jezikoslovnog, etnomuzikološkog, etnokoreološkog, etnološkog, folklorističkog i muzeološkog diskursa.
 
Da je najveće bogatstvo Međimurja upravo njegov identitet ustvrdio je tada na koncertu župan Međimurske županije Matija Posavec. „Identitet čine ljudi, njihove vrijednosti, naša povijest i naša kultura, a međimurska popevka neizostavni je dio naše baštine. Smotra Međimurske popevke u Nedelišću održava se od 1971. godine, a u tom je vremenu obuhvatila više od 8 tisuća izvođača, solista i folklornih skupina. Ako uzmemo u obzir sve naše predsmotre i kulturne manifestacije te rad Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, dolazimo do spoznaje da se više od 20 tisuća Međimurki i Međimuraca na neki način bavi kulturnim amaterizmom. Međimurska popevka imala je značajnu ulogu u povijesti i u pripadnosti Međimurja matici zemlji. Sve su to argumenti zbog kojih je popevka na listi UNESCO-a, no to nam ne smije biti cilj, već sredstvo.“ riječi su Matije Posavca.
 
Svima koji vole i čuvaju međimursku popijevku od zaborava ovo priznanje je istinska zahvala za sve što su učinili i što će ubuduće činiti.
Tradicija se mora čuvati, ali i nadograđivati za dobrobit svih nas koji volimo svoju zemlju.
Svima nama je na neki način ponuđeno uzeti ono što smo dobili od svojih predaka i naravno predati to tradicijsko blago očuvano i osuvremenjeno  budućim naraštajima jer  samo na taj način tradicija ima budućnost.
Daleka prošlost donijela je Međimurju lijepu budućnost. Međimurska popevka i Žgančeva zbirka tih hrvatskih pučkih popijevaka odigrala je veliku ulogu u vraćanju Međimurja matici zemlji na Mirovnoj konferenciji u Parizu.
Međimurska popevka priskrbila je tako Međimurju nacionalni legitimitet.
 
 
 
 
 
 
 
„Ta popijevka je, na ovom falačecu osobita vrijednost te njezino postojanje seže na konac 12. stoljeća kad se pjevala najstarija, crkvena božićna Narodil nam se Kralj nebeski. Za tom popijevkom, poglavito za pojedinim melodijskim frazama, posizali su i jedan Mozart, Haydn i Beethoven, a velika Milka Trnina pjevala Vehni, vehni fijolica 1900. u njujorškom  Metropolitainu.  Ne treba posebno naglašavati kako je mnogim hrvatskim skladateljima, osobito onima iz Međimurja, ona bila plodonosnim nadahnućem te je time raznoliko i bogato utkana u nacionalnu, hrvatsku glazbenu baštinu.“ napisao je u svom pismu preporuke  prof. emer. Stjepan Hranjec.
 
Međimurska pjesma je posebna, ona je naša iskaznica, naš međimurski identitet i naš ponos. Jednom kad uđe u uho, zarobi dušu i tijelo svojom melodijom i ljepotom riječi. Teško da ćete je  ikada  više moći izbrisati iz srca.
 
Zato danas, kada nismo u mogućnosti velikim koncertom na dostojan način proslaviti ovu obljetnicu, želja mi je da svatko od nas pronađe i posluša snimku njemu drage međimurske popijevke ili neka je sam u svom srcu otpjevuši.
 
Dejan Buvač
Predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije

27.11.2020
MEDIA-MIX-RADIO 105 D.O.O.
Braće Radića 23
40314 Selnica, Hrvatska
OIB: 42618923306
direktorica: Vera Mezga
režija i studio: +385 40 861 500 i 060 800 550
email: info@radio105.hr
Copyright © 2020 | MEDIA-MIX-RADIO 105 D.O.O. | Sva prava pridržana
Developed by: IN4 International